Cilj mjere, koja se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije, jest jačati otpornost društva na dezinformacije smanjenjem njihove količine u javnom prostoru, jačati informacijsku pouzdanost i sigurnost pri konzumiranju medijskih sadržaja i korištenju društvenih mreža, jačati kvalitetu novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja te jačati medijsku pismenost.

Skup je održan na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu.

Za provedbu mjera osigurano je 45 milijuna kuna nepovratnog novca.

Profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša Zenzerović predstavila je studiju „Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje“, koja obrađuje globalni fenomen dezinformacija i informacijskog poremećaja te obilježja, trendove i aktere suvremenog informacijskog i medijskog okruženja i njihove odnose.

Ustvrdila je da se izborom Donalda Trumpa i Brexitom 2016. godine problem dezinformacija posebno aktualizirao i postajao sve teži demokratskim društvima.

"Istraživanja su pokazala da dezinformacija postaje najjača i njezin utjecaj postaje najveći onoga trenutka kada dospije u mainstream medije", rekla je Grbeša Zenzerović, podsjećajući kako smo to imali prilike vidjeti tijekom pandemije koronavirusa, a sada se posebno aktualizira uz informacije o ratu u Ukrajini.

Istaknula je kako i na dnevnoj razini imamo situacije kada se zbog objave dezinformacije u mainstream medijima nepotrebno stvara panika, a poslije se utvrdi da informacije nisu provjerene, da su mainstream mediji kopirali nešto s društvenih mreža a da to nisu provjerili.

"Dok je ta vijest na društvenim mrežama, nema taj utjecaj kakav dobiva onoga trenutka kada je preuzmu mediji. Zato odgovornost mainstream medija je strašno velika, zbog čega bi zadatak novinara trebao biti širiti svijest o toj odgovornosti", zaključila je Grbeša Zenzerović.

Zamjenik ravnatelja AZEM-a Robert Tomljenović rekao je kako je riječ o pilot-projektu Europske unije koji je usmjeren prema uspostavi sustava provjere informacija.

Zapravo je ideja napraviti to na jedan demokratičan način, gdje će se tih nešto manje od šest milijuna eura uložiti visokoobrazovnim organizacijama, sveučilištima i udrugama civilnog društva koje će u suradnji s partnerima razvijati sustave provjera točnosti informacija, a istodobno će AZEM izravno ulagati u računalni sustav za pomoć pri provjeri njihove točnosti, rekao je Tomljenović, ističući da će i dalje ključni element u sustavu biti čovjek.