Nezaposlene žene, žrtve obiteljskog nasilja trebaju posebnu vrstu potpore, a država mora imati viziju i napraviti plan kako im, u suradnji s udrugama, pomoći u zapošljavanju, istaknuto je danas na okruglome stolu o učincima projekta pod nazivom 'Utiranje puta od siromaštava i nasilja k financijskoj i emocionalnoj stabilnosti i smjernice za daljnje djelovanje', koji su u Kući ljudskih prava organizirali udruga BaBe! i nizozemsko Veleposlanstvo
Projekt 'Utiranje puta od siromaštva i nasilja k financijskoj i emocionalnoj stabilnosti' počeo je u prosincu 2010., a svrha mu je bila na tržište rada uključiti dugotrajno nezaposlene žene žrtve obiteljskog nasilja, koje su i korisnice socijalne pomoći. Stvaranjem i/ili učvršćivanjem partnerstava i dugoročno održive koordinacije pružatelja socijalnih usluga, jedinica lokalne samouprave i poslovnog i civilnog sektora željelo se povećati zapošljivost žena žrtava nasilja.
Projekt su provodile BaBe! u suradnji s partnerskim organizacijama civilnog društva 'Delfin' iz Pakraca i 'ZvoniMir' iz Knina te s Općinom Gračacom i uz potporu grada Vukovara, a većim je dijelom financiran u sklopu programa IPA IV. - Uspostavljanje potpore u društvenoj integraciji i zapošljavanju marginaliziranih skupina Europske unije. Novac nužan za cjelovitu realizaciju dobiven je od Kraljevine Nizozemske i Instituta 'Otvoreno društvo', što je omogućilo i produljenje aktivnosti s 12 na 18 mjeseci.
Predsjednica udruge B.a.B.e. Sanja Sarnavka istaknula je kako je taj projekt 'otvorio put' i pokazao da nezaposlene žene, žrtve obiteljskog nasilja trebaju posebnu vrstu potpore. Te bi se žene bez osobne asistencije i psihološke i pravne pomoći, koja im je projektom omogućena, teško odvažile i pronašle posao, rekla je Sarnavka i ustvrdila kako je to posao države, koja mora imati viziju i s tim u vezi načiniti plan, osobito zbog trenutačno teškoga gospodarskog stanja. 'A mi onda možemo biti dragocjeni izvor mudroj državi jer ćemo dati sve podatke o potrebama na terenu. Onda je na državi da sa stručnjacima napravi plan kako će se dalje to strukturalno raditi, a mi ćemo tu biti jedan mali kotačić koji će odrađivati dio posla', rekla je Sarnavka.
Najavila je za jesen veliko kvantitativno istraživanje o ekonomskom nasilju u intimnim vezama u sklopu kojeg će se utvrđivati svi oblici nasilja kako bi se vidjelo koliko je psihičkog, a koliko fizičkog nasilja i koliko su ti oni isprepleteni. Sarnavka je istaknula kako državi nedostaje statistika o ženama žrtvama nasilja te da imaju jedino štura policijska izvješća.
Ljiljana Špoljarić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Područna služba Zagreb) istaknula je kako je projekt potaknuo taj zavod da individualno pristupa ženama, žrtvama obiteljskog nasilja i da im odredi savjetnika koji se o njima brine. Istaknula je kako su tim projektom uspjeli senzibilizirati javnost za zapošljavanje žena žrtava obiteljskog nasilja te da su redovitnim putem zaposlili osam žena, a kroz mjere aktivne politike pet žena s tim da se pripremaju i nova zapošljavanja. Podaci za cijelu Hrvatsku još nisu prikupljeni, dodala je.
Savjetnica ministra rada i mirovinskoga sustava Sanja Crnković-Pozaić rekla je kako se očekuje da će novcem iz Europske unije u Hrvatskoj više mogućnosti i prilika za zapošljavanje imati osobe koje su nezaposlene i imaju još nekakve kontraindikacije koje ih sprječavaju u zapošljavanju, a među njima su i žene koje su žrtve obiteljskog nasilja i kojima treba više vrsta pomoći.
Na okruglome stolu sudjelovali su i veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj Stella Ronner-Grubačić te radnice Kamenskog i dvije žene korisnice tog projekta.