Državni ured za reviziju dostavio je svoje godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru. Izvršili su 181 reviziju te izdali 1808 naloga i preporuka. Pod revizijskim nadzorom bilo je 10 ministarstava, a gledali su i javne ustanove. Pod posebnim povećalom bilo je trošenje europskog novca.

U dva ministarstva otkrivene su nepravilnosti, doznaje Dnevnik.hr. U Ministarstvu graditeljstva zabilježene su nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i financijskom izvještavanju. Naime, dio podataka u izvještajima je bio netočan, a ni popis imovine nije bio cjelovit.

S druge strane Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima problema s rashodima, ali i s donošenjem podzakonskih akata. U pojedinim slučajevima s time kasne i više od 15 godina. Utvrđeno je da nije donesen Zakon o odgoju i obrazovanju u školama. Uz to, nema plana kontrole korisnika, a naknade po ugovorima o djelu veće su od propisanih dva posto.

Nepravilnosti u zdravstvu 

Nepravilnosti su zabilježene i u zdravstvu, doduše ne u resornom ministarstvu, već u domovima zdravlja i zavodima za javno zdravstvo. 

Najviše nepravilnosti utvrđeno je u rashodima za potrošni materijal i lijekove, ali i u prekovremenim satima, kojih su djelatnici većine tih ustanova tijekom godine 'natukli' više od zakonom propisanih 180. Zabilježeni su i problemi s javnom nabavom te programima i planovima razvoja te ulaganja u objekte, opremu i tekuće održavanje. 

Pritom je najgori Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, koji je lani jedini dobio negativno mišljenje, jer nije osnovao povjerenstvo za lijekove, ravnatelj nije obavještavao upravno vijeće, a ono osnivača o svom radu. Uz to, nisu donijeli godišnje planove o izvršenju financija i razvoju, a bilo je problema i u javnoj nabavi. 

Opravdan rizik

Državna revizija je kontrolirala i korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, gdje je najgore prošlo MIinistarstvo znanosti i obrazovanja. Riječ je o ukupno 1,3 milijarde eura za izgradnju, dogradnju i opremanje škola za prelazak na jednosmjensku nastavu.

U reviziji stoji da postoji opravdan rizik da neće biti ispunjen cilj o 70 posto učenika u jednosmjenskoj nastavi do sredine 2026. godine. To znači da će uslijediti penali. Postoji mogućnost da nećemo dobiti 300 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava, niti povoljniji zajam. Postoji mogućnost da će se škole dograditi novcem iz državnog proračuna. 

Revizija je primijetila i da su državnim tijelima dostupni europski mehanizmi za uočavanje nepravilnosti i prijavu korupcije. Kako korištenje tih programa nije obvezno, rijetke su institucije koje ih zapravo i koriste.