No u sedam od 18 zemalja eurozone dug je i dalje rastao: u Danskoj, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Cipru, Luksemburgu i Austriji. Smanjenje duga tumači se mjerama konsolidacije proračuna (što posebice vrijedi u slučajevima Portugala i Irske), smanjenjem kamata koje se da pratiti od 2013. te blagim rastom u eurozoni, također zabilježenim u protekloj godini.

'Ukupan iznos zaduženja i dalje ostaje jako visok', precizirao je glavni ekonomist banke HSBC. Ne može se dakle govoriti o kraju dužničke krize, no može se iznijeti pretpostavka da je 'najgore iza nas', tvrdi francuski Le Monde. Zbog smanjenja kamata i manje opasnosti od bankrota država donekle se vratilo i povjerenje investitora.

No postoji i druga opasnost za eurozonu na koju je upozorila i šefica MMF-a, Christine Lagarde, a to je borba protiv deflacije koju smatra možda i najvećom prijetnjom oporavku europskih ekonomija. Stopa inflacije pala je tako u prosincu na 0,8 posto, što je daleko od cilja od 2 posto koji je postavila Europska središnja banka.

Članice eurozone posljednjih su godina provodile silno nepopularne mjere štednje u vidu smanjenja deficita i javnog duga. No one su istovremeno dovele i do smanjene potrošnje kućanstava (posebice kroz mjere povećanja poreza) i time usporavale ekonomski rast. Time se, primjerice, objašnjava daljnji rast javnog duga u 2012. i 2013. u Portugalu, Irskoj i Španjolskoj unatoč provođenju mjera štednje.

Umjereno dobra vijest je i ona o smanjenju ukupnog deficita u eurozoni s 3,7 u 2012. na 3,2 posto u 2013, prema prognozama HSBC-a. Sveukupno gledajući, za ukidanje duga jedina održiva mjera jest povratak snažnog ekonomskog rasta.

Prema podacima Eurostata, dug se u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2013. povećao na 61,7 posto BDP-a u odnosu na 59,8 posto iz prethodnog tromjesečja. Navodi se, doduše, da su ti podaci provizorni jer još uvijek traje prilagodba sustava hrvatskih vlasti za izvješćivanje europskih institucija.