Brojne su vijesti iz Hrvatske o izborima za Europski parlament, ali tri su ipak najveće. Kako piše portal EUinside, prva je ta da je odaziv bio neznatno veći nego lani, druga je ta da je preferencijalno glasovanje omiljeno među hrvatskim biračima, a treća je velika stvar ta da će najnovija članica EU-a prvi put imati 'zelenog' europarlamentarca. Osim toga, EUinside bavi se i aferama koje su potresle Milanovićevu vladu, njezinu budućnost i šansama HDZ-a
EUinside je pobrojao sve afere koje su potresle vladu Zorana Milanovića, sve do najnovije, vezane za donedavnog ministra Slavka Linića. No, kako navodi portal, to nije jedina unutarnja stranačka bitka koju vodi Milanović. Drugu je frontu otvorio Tonino Picula, 'vrlo omiljen i umjeren političar', a treću bitku vodi na razini koalicije.
Slična je situacija i s drugim političkim mastodontom, HDZ-om. Ono što drži ovu stranku na ovoj razini potpore je to da je prepoznata od tvrdokornih hrvatskih birača kao stranka neovisnosti ili, točnije, Tuđmanova stranka. Ni u Hrvatskoj, a još manje u samoj stranci, nije dopušteno izgovoriti nijednu ružnu riječ o pokojnom predsjedniku, što sprečava objektivnu analizu o problemima u hrvatskom društvu i politici u cjelini. To je glavni razlog zašto ova stranka nije nestala s političke scene. To je pozitivan razlog. Negativan je razlog taj da se HDZ pretvorio u simbol korupcije, piše EUinside.
Za mnoge je razočaranje to što je Jadranka Kosor, bivša premijerka koja je završila pregovore s EU-om i potpisala pristupni ugovor, ostala izvan parlamenta. Ona je izbačena iz HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je optužen za povratak tuđmanizmu. Kosor je pretrpjela težak udarac, ali još uvijek nije odlučila što će učiniti sa svojim političkim životom, piše EUinside. Pojavila se u posljednjem trenutku kao kandidatkinja na listi koalicije Nacionalnog foruma, i bila na posljednjem mjestu, zbog čega je birači nisu primijetili, piše EUinside.
Mnogi analitičari u Hrvatskoj ističu da je dvostranački sustav u Hrvatskoj na rubu kolapsa. Kako se rađaju nove političke formacije, a mastodontske stranke i dalje negiraju potrebu za reformama, i na državnoj i unutarnjoj razini te ignoriraju volju birača forsirajući svoje igrače, tako će se politička scena rascjepkati, a fokus s hrvatskih prioriteta biti pomaknut na političku konstrukciju. To se dogodilo u Bugarskoj i rezultat nije lijep, piše EUinside. Politička situacija, ne samo u Hrvatskoj, već u čitavoj Europskoj uniji pokazuje da postoji velika potreba za političkom promjenom. Vrijeme je da hrvatski političari to shvate i počnu nuditi alternative, umjesto da se skrivaju iza svoje snage koja je u opadanju.
