Odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine već dulje vrijeme nisu dobri pa to nije propustio spomenuti ni Džaferović u svom govoru, u kojem je prozvao i Europsku uniju da ne pomaže dovoljno da se riješe problemi zbog sve većeg broja migranata koji su preplavili tu zemlju, a s kojima se teško mogu nositi.

Džaferović je kazao da su pod pritiskom populističkog vala ugroženi principi na kojima se temelji EU - demokracija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava, sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala te društvena solidarnost - a EPP je sve vrijeme bio i ostao zaštitnik tih principa i čuvar ujedinjene Europe.

Istaknuo je da je današnje vrijeme u kojem se događa migrantska kriza i u kojem se vode rasprave unutar Europske unije o zapadnom Balkanu otvorilo važno i osjetljivo pitanje odnosa Europe i islama.

'Većina vas pripada narodima i strankama koji baštine kršćansku tradiciju. Ja pripadam narodu koji baštini islamsku tradiciju. Različitih smo religija, ali nam je zajednička vjera u Boga i abrahamska tradicija. Prijatelji smo, dijelimo zajedničko europsko tlo, pripadamo istoj političkoj grupaciji. Naše različitosti ne sprječavaju nas da imamo zajedničku viziju Europe. Naprotiv, bogatstvo naših različitosti temelj je te naše vizije', istaknuo je potpredsjednik SDA u Zagrebu.

Različitosti nam ne smetaju, vjeruje, da imamo istu viziju Europe koja bi bila nezamisliva bez poštivanja različitosti i zbog toga je islamu mjesto u Europi jednako kao i kršćanstvu, judaizmu i svima drugima.

Naveo je da danas u Europi nažalost postoje politike koje se ne slažu s uvažavanjem različitosti i koje smatraju da pojedinim narodima i vjerama nije mjesto u Europi. Zagovornici tih politika, kaže Džaferović, tvrde da je islam strano tkivo u Europi, iako je on na europskom tlu prisutan duže od tisuću godina.

Naglasio je da danas, kada se ponovo bude rasizam, antisemitizam i islamofobija, svi moraju biti jedinstveni u zaštiti temeljnih vrijednosti bez kojih Europa nikada ne bi bila ono što jest. Predložit će tako u međuvremenu novoizabranom predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku da se pokrene rasprava o položaju islama u Europskoj uniji.

Osvrnuo se i na problem migrantske krize.

'Zaštita granica ne mora značiti kršenje ljudskih prava jer će doći vrijeme u kojem će oni koji to rade morati položiti račune', istaknuo je, dodavši da nema solidarnosti s BiH u ovom problemu, a njegova je zemlja pružila utočište brojnim migrantima više nego neke stabilnije i bogatije zemlje. Stava je da je politizacija migrantske krize unutar BiH ključni razlog zbog kojeg se migrantska kriza pretvara u humanitarnu krizu.

Upozorio je da se BiH suočava s nedostatkom solidarnosti s migranatima, kao i da je u srži te nesolidarnosti namjera da se ovo pitanje iskoristi za dokazivanje kako je BiH nemoguća država, ali i za koketiranje s islamofobijom.

Također se požalio na to što Hrvati i Srbi u BiH ne žele dijeliti teret migrantske krize koji je unutar te države pao na područja u kojima većinom žive Bošnjaci. Zato je BiH potrebna snažnija podrška Europske unije, ne samo financijska i tehnička, već i politička.

Govoreći o odnosima sa susjednim zemljama, istaknuo je da BiH želi dobre odnose te jačanje ekonomskih, prometnih i drugih veza, a ti odnosi trebaju se zasnivati na principima reciprociteta i međusobnog uvažavanja.

'Međudržavni sporovi i otvorena pitanja, uključujući pitanje granica, mogu se i moraju rješavati isključivo u skladu s principima međunarodnog prava. BiH nema, niti je ikada imala bilo kakve pretenzije prema susjedima. Od susjeda očekujemo isti odnos prema nama', kazao je.

Kazao je da je europska perspektiva Bosne i Hercegovine imala ključno značenje za jačanje mira i stabilnosti u BiH i regiji, kao i da je europski put bio i ostao nezamjenjiv okvir za provođenje političkih, ekonomskih i društvenih reformi u BiH.