Skupina je osnovana uz pomoć donacija iz zemalja Perzijskog zaljeva, među kojima su Katar i Kuvajt koji su optuženi za omogućavanje dotoka novca i boraca Islamskoj državi.

Međutim, glavni izvor sredstava Islamske države sada je njezina prodaja nafte i naftnih derivata, rekli su američki dužnosnici.

Procjenjuje se da skupina proizvodi između 25.000 i 40.000 barela nafte dnevno, od koje se većina krijumčari na kurdski teritorij i zatim preko granice u Siriju i Tursku. Ankara je opovrgnula da ima bilo kakve veze s naftom Islamske države.

Američko središnje zapovjedništvo procjenjuje da naftne rafinerije pod kontrolom Islamske države u istočnoj Siriji dnevno proizvedu između 300 i 500 barela naftnih derivata tako da su njezini prihodi otprilike dva milijuna dolara dnevno.

Osim ilegalne prodaje nafte, Islamska država već dugo prikuplja sredstva kroz sustave oporezivanja na okupiranom teritoriju. Porezi se ubiru od trgovaca i vlasnika malih poduzeća, a nemuslimani moraju plaćati još i dodatan iznos.

Prema washingtonskom institutu, prihodi od poreza iznose približno 6,2 milijuna dolara mjesečno.

Islamska država je također provela nekoliko pljački, uključujući krađu 400 milijuna dolara od financijskih institucija kada je preuzela drugi po veličini irački grad Mosul u lipnju.

Militanta skupina navodno je također zaradila milijune na prodaji ukradenih umjetničkih djela.

Otkupnine su još jedan izvor njezinih prihoda, ali na njih se ne mogu toliko oslanjati kao na prihode od domaćih aktivnosti.