Ukrajinski rašomon: Podizanje uloga

Bio je to povijesni trenutak – Amerikanci i Rusi sjeli su za pregovarački stol u Rijadu kako bi započeli obnovu bilateralnih odnosa, utrli put pregovorima o okončanju rata u Ukrajini – ali potencijalno i kolapsu postojećeg svjetskog poretka. Za stolom nije bilo mjesta za Ukrajinu, iz čega se nešto simbolički može iščitati, ali i ne mora.

Obje strane izašle su iz palače Diraja zadovoljne, samo je pitanje kakve će ustupke koja strana morati napraviti da bi tako i ostalo.

No dok su ruska i američka delegacija razgovarale, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izgovorio je riječi koje su dale naslutiti koju bubicu su Rusi preko američkih delegata bacili u uho Donaldu Trumpu.

Samo dan nakon što je Peskov problematizirao legitimitet ukrajinskog predsjednika kao potencijalnu prepreku pregovorima, jer je mandat Zelenskog uslijed ratnih okolnosti produžen bez održavanja izbora, Trump je zagrizao mamac i isto to spočitnuo ukrajinskom predsjedniku, nazvavši ga diktatorom te ga implicitno okrivivši za smrt milijuna Ukrajinaca, sa sugestijom da je Ukrajina započela sukob na svom teritoriju.

Osjetljivog i impulzivnog Trumpa je naime jako povrijedilo to što mu Ukrajina odbija ustupiti polovicu svojih rezervi rijetkih metala u zamjenu za vojnu pomoć SAD-a. Zelenski je američki prijedlog nazvao nepravednim, poručivši da ne želi da Ukrajina postane centar sirovina za drugi kontinent te da Trump živi u balonu ruskih dezinformacija.

I baš kad se činilo da Trump i Zelenski potpuno odustaju jedan od drugog (iako si Trump to i može priuštiti, a Zelenski baš i ne) – u svijetu američkog predsjednika, nasreću i nažalost, stvari se mijenjaju iz sata u sat.

Već sutradan je Zelenski promijenio mišljenje i iskazao spremnost na sporazum sa SAD-om. Sve to uspio je iskamčiti Trumpov posebni izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg na sastanku s njim, a Zelenski je taj razgovor nazvao 'povratkom nade u uspjeh'. Moguće je da je Kellogg to doista pametno odigrao, ali ovakav obrat nakon Trumpovih udaraca ispod pojasa više nam govori o tome koliko Zelenski gubi tlo pod nogama.

Iz svega onoga što se događalo na relaciji Washington-Kijev-Moskva ovog tjedna možemo zaključiti da još uvijek nema rješenja koje bi bilo prihvatljivo svim stranama. Jasno je pak na koje bi ustupke trebala biti spremna Ukrajina, na koje SAD, no i dalje je možda ključno pitanje što će Rusija ponuditi Trumpu osim 'titule mirotvorca' u slučaju da uspije ispregovarati mir.

Jer tom biznismenu u srži samo to vrlo vjerojatno neće biti dovoljno. A kako je njegov glavni neprijatelj Kina, ne Rusija, moguće je da će Putin na pregovaračkom meniju morati ponuditi nešto što će oslabiti predvodnika Globalnog juga koji već neko vrijeme diše Zapadu za vratom.

Ovog tjedna u Trumpovu zabavniku: Kondomi, avioni, žarulje i tuševi

Prošlog tjedna uveli smo 'Trumpov zabavnik', svojevrsnu podrubriku skenera u kojoj ćemo vjerno registrirati ludosti i budalaštine vezane za mandat aktualnog američkog predsjednika. I ovog tjedna bilo ih je napretek, a neke od njih možemo prepričati i u formi vica - doduše, on nije uvijek smiješan.

Recimo, pitali Trumpa zašto je u prvom mjesecu njegova mandata porasla inflacija u SAD-u, na što će on mrtav hladan: 'Nisam imao ništa s tim. Ovi ljudi koji vode državu potrošili su toliko novca kao nitko nikad prije.' A koji bi to, molit ćemo lijepo, bili ljudi? Možda Elon Musk, kojemu je, kažu podaci, udvostručio budžet svog ureda za, pazite, istraživanje curenja para iz državnog proračuna?

Bit će da nije baš mislio na ove koji troše u posljednjih mjesec dana, već na one otprije, točnije Bidenovu administraciju, koju je na istoj presici opet bez ikakvih dokaza optužio da je potrošila 100 milijuna dolara na kondome za Hamas. Tu je čak preuveličao i tvrdnju Muska, a koji je ranije rekao da je njegov ured ustanovio da je na kondome za Hamas navodno spiskano 50 milijuna dolara.

A u minulom tjednu, osim što se stigao baviti ažuriranjem definicije spola koji je sad u Americi službeno samo ženski i muški, Trumpa je najviše preokupiralo – tko će mu napraviti novi predsjednički zrakoplov. Boeingom, kaže, 'nije zadovoljan', Airbus ne želi vidjeti ni nacrtanog, pa ističe: 'Možda možemo kupiti neki avion.'

U njemu pritom ne smije biti nikakve štedljive rasvjete, koju je također uveo prokletnik Biden, već samo – stara škola. Uskoro, najavio je, stižu 'zdravorazumski standardi za žarulje, koje je uvela Trumpova administracija, ali ih je ukinuo nepošteni Joe'. I ne samo to, vraćaju se i stari standardi protoka vode u tuševima i umivaonicima da bi mogao, kako je svojedobno rekao, 'ispravno oprati svoju lijepu kosu'. Veselimo se sljedećem tjednu, jer gdje su struja i voda, tu je sigurno i – kanalizacija.

Ne daj se, Franjo

Zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape Franje se pogoršalo, a koliko je situacija ozbiljna, svjedoči činjenica da se Švicarska garda priprema za mogućnost njegove smrti. Pripadnicima garde ograničeno je kretanje, a uvježbava se i protokol za njegov sprovod.

Papa je na liječenju u rimskoj bolnici Gemelli, u koju je primljen 14. veljače, nakon što se nekoliko dana borio s poteškoćama u disanju. Vatikan je u utorak navečer izvijestio da Papa ima obostranu upalu pluća te 'složenu kliničku sliku'. No Jorge Mario Bergoglio ne da se tako lako koscima smrti. U četvrtak stigla je vijest koja ulijeva nadu u oporavak – stanje mu se lagano popravlja, a nema ni temperaturu. No i ako se oporavi, pitanje je hoće li moći nastaviti obnašati dužnost.

Zadnji put je bijeli dim iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele izašao prije gotovo 12 godina, a sad se naveliko špekulira o tome tko bi mogao biti novi papa.

Inače, Franjo, koji je već pojednostavio brojne vatikanske raskošne ceremonije, odlučio je isto učiniti i s papinskim pogrebnim obredom te biti prvi papa u više od sto godina koji će biti pokopan izvan Vatikana - u rimskoj bazilici svete Marije Velike, gdje se tradicionalno odlazi moliti prije i nakon svakog putovanja.

Hoće li Nijemci uopće na birališta? Pitajte cara Vilima I.

Nije slutilo na dobro kad su prije nekoliko godina medijske stupce počele puniti vijesti o masovnom kašnjenju njemačkih vlakova. Činjenica da je zakazala čuvena njemačka točnost i preciznost bio je prvi simptom teške bolesti najvećeg europskog gospodarstva. I dok se ovih dana Njemačka priprema za parlamentarne izbore koji će zasigurno odrediti i smjer kretanja cijelog EU-a, svjedočili smo još jednom 'balkanskom scenariju' u toj zemlji.

Izborima u Njemačkoj mogao bi naime kumovati zakon iz Drugog Reicha i cara Vilima I. Od New Yorka do Rima, Nijemci iz mnogih dijelova svijeta, koji bi trebali glasati poštom, nisu na vrijeme dobili svoje glasačke listiće. Građani prijete tužbama Saveznom ustavnom sudu, a u najgorem slučaju moguće je i da će se izbori morati ponoviti.

Zašto je došlo do toga? Njemački predsjednik Frank Walter Steinmeier zakazao je datum prijevremenih izbora odmah nakon što je raspustio Bundestag krajem prosinca, a prema zakonu, koji se nije mijenjao od 1871., to iznosi 60 dana od raspuštanja parlamenta. Samim time skratio se rok za pripremu izbora, a razdoblje pripreme za one regularne inače traje oko godinu dana. I dok pak rok za slanje i vraćanje glasačkih listića u regularnim okolnostima iznosi oko šest tjedana, sada je reduciran na samo dva tjedna, odnosno preciznije 13 dana.

Ponovili se izbori ili ne, svakako ovom posrnulom motoru Europe, koji vapi za promjenama, ne bi škodilo ni napuštanje starih praksi u izbornoj proceduri te samo blaga modernizacija.

Ubojica s osmijehom užasnuo Austriju

Austrija, zemlja u kojoj teroristički napadi nisu nesvakidašnja pojava, u potpunom je šoku nakon napada u Villachu, u kojem je ubijen 14-godišnji dječak, a još četiri osobe su ranjene. Pitoreskni alpski grad, koji je u vrijeme Jugoslavije bio poznat kao odskočna daska za šverc njemačkih televizora i videorekordera, postao je tako poprište jednog od besmislenijih i odvratnijih zločina posljednjih mjeseci, ako se takvi zločini uopće mogu uspoređivati.

Stanoviti radikalizirani 23-godišnji Sirijac, za kojega istražitelji tvrde da je pripadnik ISIL-a, iz čista mira nasred ulice mirnog gradića zaletio se na petero prolaznika, od kojih je najmlađi imao samo 14 godina. Od većeg užasa stanovnike i posjetitelje ovog grada spasio je – drugi Sirijac, po zanimanju dostavljač. Ono što razlikuje ovaj slučaj su i fotografije na kojima se počinitelj nakon krvavog pira – smije.

U zemlji uljuljkanoj u pregovore desno-desne koalicije, koji su, čini se, propali, ovaj je šokantan događaj izazvao burne reakcije. Herbert Kickl, nesuđeni premijer iz redova tvrde desne Slobodarske stranke, ovaj događaj vidi kao dodatni argument za učvršćivanje protumigrantske politike. U slučaju spornog Sirijca teško mu je proturječiti – dotičnom je navodno istekla boravišna dozvola. No umjereniji političari, pa i vjerski vođe, pokušavaju spustiti loptu i kontrolirati prirodni nagon za osvetoljubivošću, pojačan smiješkom počinitelja. Austrijsko društvo i Villach, jasno je, neće se tako brzo zaliječiti od ovog zločina.

Unatoč bizarnim razmjenama, ipak se (p)okreće na Bliskom istoku

Jedan od najpotresnijih trenutaka nakon smirivanja izraelsko-palestinskog sukoba dogodio se u četvrtak, kad je izraelski predsjednik Isaac Herzog preuzeo posmrtne ostatke dječaka Bibasa i njegove majke, simbola tragedije 7. listopada 2023., kad je Hamas napadom na Izrael pokrenuo novu epizodu užasa na Bliskom istoku. 'Naša srca su slomljena', rekao je Herzog nakon preuzimanja tijela, da bi premijer Netanyahu koji dan kasnije rekao da – pobogu – tijelo koje su dobili ne pripada Bibasovoj majci Shiri.

Izrael je svoj dio pogodbe ispunio već ranije, oslobodivši 369 palestinskih zarobljenika, pa je tako realizirana šesta zamjena talaca, za koju se do posljednjeg trenutka strahovalo da će propasti. Hamas je u tekućem tjednu puštao izraelske taoce u dva navrata – jednom njih šest, jednom tri – a druga primopredaja obavljena je u prilično bizarnoj atmosferi. Taocima su, naime, uručeni mikrofoni kako bi se obratili okupljenim svjedocima njihovog oslobađanja, a dobili su i poklon-vrećice, što je sad već Hamasov standard.

Koliko god suludo cijela situacija djelovala, bitno da se razmjene kotrljaju donekle planiranim redoslijedom, bar dok američki državni tajnik Rubio i Netanyahu ne provedu u djelo svoj plan o tome da Hamas 'mora biti uništen', jer ako se to ne dogodi, kaže izraelski ministar obrane Israel Katz – 'otvorit će se vrata pakla'. Ako pitate stanovništvo Gaze, vrata pakla su se otvorila upravo nakon spomenutog 7. listopada 2023.

Strahujete od Trumpovih carina? Spremite novac u – zlatnu čarapu

Oduvijek se znalo da je zlato sigurna i čvrsta valuta, u koju možete uložiti bez straha da će pasti vrijednost vaše imovine. Inflacija ga ne dotiče, no mogao bi – Trump. Naime, u panici od uvođenja carina američke administracije na sve što postoji, ulagači su već osmi put ove godine srušili rekord cijene unce zlata te sada košta 2900 američkih dolara. Frank Schallenberger, stručnjak za sirovine iz Landesbanke Baden-Württemberga (LBBW), za Deutsche Welle tvrdi da je glavni razlog za to trenutna carinska politika SAD-a jer stvara nesigurnost na financijskim tržištima diljem svijeta.

Uobičajeni faktori poput američkog dolara i očekivanja kamatnih stopa trenutno nemaju značajniju ulogu u rastu cijene, dodao je analitičar sirovina Commerzbanke, Carsten Fritsch. A prema prognozama analitičara Goldman Sachsa, već do kraja ove godine cijena zlata mogla bi probiti psihološku granicu od 3000 dolara, zbog čega lobistička organizacija rudarske industrije zlata World Gold Council (WGC) izražava oprezan optimizam. 'Očekuje se da će središnje banke i u 2025. godini imati ključnu ulogu te da će još više ulagača ulagati u burzovne fondove zlata', rekla je Louise Street iz WGC-a.

Propast njemačke autoindustrije, epizoda 368

Ono što je Trumpov zabavnik za news, problemi u njemačkoj autoindustriji su za biznis – redovna kategorija iz koje svakog tjedna moramo izdvojiti neku, u ovom slučaju, lošu vijest. Ovoga tjedna na tapetu je njemački dobavljač autodijelova Continental, a koji je u utorak izvijestio da će do kraja 2026. godine ugasiti dodatnih 3000 radnih mjesta u odjelima istraživanja i razvoja, pravdajući potez krizom u automobilskoj industriji.

Prije godinu dana grupa je objavila da će u sklopu restrukturiranja ugasiti 7150 radnih mjesta u automobilskom odjelu kako bi uštedjela 400 milijuna eura godišnje. Plan je predviđao gašenje 5400 radnih mjesta u administraciji i 1750 u odjelu razvoja. Krajem siječnja objavili su i da će zbog slabe potražnje zatvoriti pogone u Bad Blankenburgu, Stolzenauu i Moersu, kao i objedinjeni kompleks u Frohburgu i Geithainu. U utorak su pak istaknuli da će zatvoriti i pogon u Nürnbergu, dodavši da namjeravaju smanjiti i proizvodnju u pogonima u saveznim pokrajinama Hesseu i Bavarskoj.

Mjere predviđaju gašenje dodatnih 3000 radnih mjesta u odjelima istraživanja i razvoja diljem svijeta, odnosno otprilike 10 posto radne snage u tom dijelu poslovanja. Sveukupno će bez posla ostati više od 10 tisuća Continentalovih radnika.

I samci plaćaju sve više

Posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu raste broj samaca. I dok se u duhu individualizma sve više njeguje 'kultura samovanja', ona iz godine u godinu postaje i sve skuplji sport. A najskuplji je za one koji žive u New Yorku i San Franciscu jer su se ovi gradovi našli na vrhu globalne liste onih po najvišim troškovima života za samce, pokazuje Indeks troškova života za 2025. prema online bazi podataka Numbeo.

Mjesečni troškovi samačkog života tako u New Yorku mogu iznositi oko 5600 dolara, a u San Franciscu oko 4800 dolara.

Odmah iza ova dva američka grada dva su švicarska - Zürich i Ženeva - dok je u Aziji Singapur na vrhu popisa gradova s najvišim troškovima života, u kojem samac može očekivati da će platiti oko 4000 dolara mjesečno za životne troškove i stanarinu. A otprilike toliko ćete svoje samovanje na mjesečnoj razini plaćati i u Londonu.

U glavnom gradu Japana, zemlje u kojoj je njegovanje individualizma posljednjih godina preraslo u tzv. pokret ohitorisama, samci mjesečno izdvajaju oko 2000 dolara za troškove živote sa stanarinom. Na popisu najskupljih gradova za njih našli su se još i Seul i Šangaj (1900 i 1500 dolara mjesečno) te Mumbai i Jakarta (1000 i 900 dolara).

Prema Numbeu, troškovi života bez stanarine za samce u Zagrebu iznose oko 760 eura, a sa stanarinom penju se na oko 1400 eura.