'U pismu koje je potpredsjednica Reding poslala traži se od hrvatskih vlasti da promijeni zakon na brz i bezuvjetan način. Naglašavam te dvije riječi - brz i bezuvjetan. Riječju 'brzo' ne daje se neki konkretan rok, ali je hrvatskim vlastima dovoljno jasno da želimo brzu reakciju s njihove strane, da nas izvijeste o konkretnim pojedinostima o tome kako će poštivati obveze i ispuniti zahtjev potpredsjednice Reding', rekao je Bailly.

Dodao je da povjerenica Reding u ovom pitanju ima potporu cijele Europske komisije i njezina predsjednika Josea Manuela Barrosa.

'Želio bih naglasiti da je pismo, iako ga je potpisala potpredsjednica koja je zadužena za ovo konkretno područje, pozicija cijele Europske komisije, od njezina predsjednika do svih povjerenika. Kada je riječ o provedbi i poštovanju zakona EU-a, Komisija djeluje jedno tijelo i tkogod potpiše pismo, riječ je pozicije Europske komisije', rekao je glasnogovornik.

Povjernica Reding je u srijedu, 4. rujna, poslala novo, treće po redu pismo hrvatskoj vladi, u kojem je izrazila 'čuđenje', što će prema pismu ministra pravosuđa Orsata Miljenića od 2. rujna, Hrvatskoj trebati 10 mjeseci da promjeni zakon, koji je donesen samo nekoliko dana prije ulaska u članstvo.

'Čudi me da će za promjenu zakona trebati više od 10 mjeseci i da će ta promjena stupiti na snagu tek 15. srpnja 2014. godine', kaže Reding u svom pismu, navodeći da treba poduzeti korake 'brzo i bezuvjetno'.

Reding je u pismu rekla da će, ako ne dobije brzi odgovor od hrvatske vlade, razmotriti mogućnost uvođenja zaštitnih mjera predviđenih člankom 39 članka Ugovora o pristupanju.

Bally je rekao da još nije donesena odluka o tome kada će i hoće li se se Komisija baviti time i da je sada na hrvatskim vlastima da ju obavijeste što i kada namjeravaju poduzeti. 'Tek kada budemo imali te elemente Komisija će odlučiti ima li potrebe iznositi to pitanje na kolegiju povjerenika ili ne. Dakle, ne mogu potvrditi da će sljedeći tjedan ili tjedan nakon toga to biti na dnevnom redu, jer još nismo u toj fazi. Mi želimo izbjeći dolazak u tu fazu, a to znači da je na hrvatskoj vladi da poštuje svoje obveze i brzo promjeni zakon', rekao je Bailly.

U Komisiji neslužbeno ističu da se izraz 'bezuvjetno', koji Reding koristi u svom pismu, odnosi na to da se promjena zakona, kolokvijalno nazvanog lex Perković, ne treba vezati uz ustavne promjene, kojima bi se ukinula odredba o zastarijevanju političkih motiviranih ubojstava.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić odgovorio je jučer na treće pismo Viviane Reding i kazao da je iznenađen njezinim najavama da će predložiti aktiviranje 'zaštitnih mjera' iz hrvatskog pristupnog ugovora Uniji zbog zakona kojim se primjena Europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene poslije kolovoza 2002.

Miljenić smatra da bi se tzv. zaštitne mjere iz 39. članka Ugovora o pristupanju mogle primijeniti samo ako dođe do 'ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe acquisa'.

'U konkretnom slučaju, Republika Hrvatska, ne samo da izvršava Europski uhidbeni nalog, već je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Štoviše, uputili smo Vam i jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s acquisom, poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnim ali i koje ste Vi od nas tražili', ističe Miljenić.

Smatra i da osim ovoga postoji i jedno puno važnije pitanje vezano uz najavu mogućnosti primjene članka 39. pristupnog ugovora, a tiče se različitog tretmana država članica u identičnim pravnim situacijama. 'Kao što Vam je poznato, dvije države članice, Slovenija i Češka su također bile unijele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim pregovorima. Ugovor o pristupanju za te dvije države je u zaštitnoj odredbi, dakle u članku 39. identičan onom u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji', navodi u pismu.

Podsjeća i da su obje zemlje uvele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga 2004. 'Republika Slovenija provela je usklađenje s acquisom u listopadu 2007. godine koje je stupilo na snagu u veljači 2008. godine. Češka Republika izvršila je zakonsku promjenu u svrhu usklađenja tek u ožujku 2013. godine, s tim da ta promjena stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine'.

Komisija je, podsjeća, za primjenu zaštitne odredbe iz njihovih pristupnih ugovora imala trogodišnju nadležnost i ovlasti prema tim državama članicama, kakve danas ima u odnosu na Hrvatsku, ali nije primijenila zaštitnu odredbu iako se neusklađenost kod Slovenije protezala više od tri godine, a kod Češke gotovo deset godina.

'Polazeći od načela jednakog pristupa državama članicama i vjerodostojnosti Komisije, jedini logični zaključak zašto Komisija nije aktivirala odredbu članka 39. Ugovora o pristupanju u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u prenošenju pravne stečevine', ističe Miljenić.

'Zbog svega navedenog žalimo zbog Vaše namjere da Komisiji predloži razmatranje aktiviranja članka 39. Ugovora o pristupanju, osobito u svjetlu hrvatske odluke o žurnoj promjeni sporne odredbe Zakona, definiranju jasnih rokova u kojima će to biti napravljeno te očito različitog postupanja prema državama članicama. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim', zaključio je Miljenić.