Hrvatska i europska javnost, silom prilika, pošteđena je detalja užarene korespondencije koja se već tjednima odvija na liniji Bruxelles - Zagreb. Iako je sadržaj pisama koja razmjenjuju potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding i hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić tajan, Europska komisija kontinuirano odapinje nove strelice put Hrvatske zbog zakona kojim se onemogućava izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj
Miljenić je odbio novinarima dati uvid svoj pisani odgovor europskoj povjerenici za pravosuđe Viviane Reding, koja je još ranije upozorila da Hrvatska mora povući Zakon o suradnji u pravosudnim stvarima s članicama EU-a. Iz Ureda povjerenice Reding u utorak su pak odbili dati na uvid njezino posljednje pismo Miljeniću, ono u kojemu je Hrvatskoj zadan rok do 23. kolovoza da izvoli precizirati kada će uskladiti sporni zakon s europskim pravnim stečevinama
Za razliku od hrvatskog Ministarstva pravosuđa, gdje su mrtvo-hladno poručili da 'nisu ni ranije komentirali postupak konzultacija i pismenu korespondenciju, pa neće ni sad', Ured povjerenice Reding svoju 'košaricu' novinarima ipak puni dodatnim informacijama.
Iako pismo potpredsjednice Europske komisije Viviane Reding nije javno, njezina glasnogovornica Mina Andreeva za tportal citirala je dio prema kojemu će, u slučaju da Hrvatska ne ispoštuje zadani rok, 'Komisija ispitati sve mogućnosti koje su joj na raspolaganju, uključujući članak 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji'.
Članak 39. odnosi se na zaštitne mjere koje Komisija može usvojiti u slučaju ozbiljnih nedostataka vezanih uz neusklađenosti hrvatskog i EU zakonodavstva.
'Ako u Hrvatskoj postoje ozbiljni nedostaci ili neposredna opasnost od takvih nedostataka u prenošenju (direktiva ili normi EU-a u nacionalno zakonodavstvo, op. a.) ili stanju provedbe akata... Komisija može do kraja razdoblja od najviše tri godine od pristupanja, na obrazloženi zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu i nakon savjetovanja s državama članicama, usvojiti odgovarajuće mjere te odrediti uvjete i način njihove primjene', stoji u članku 39.
Ne samo da kaznene mjere može, dakle, potaknuti jedna jedina država članica - u ovom slučaju Njemačka, čiji se predsjednik Odbora za europske poslove Bundestaga Guenther Krichbaum pismeno požalio povjerenici Reding da Hrvatska ignorira europski uhidbeni nalog - već Europska komisija može kažnjavati Hrvatsku onoliko dugo koliko ona ustraje sa svojim 'lex Perkovićem'.
'Mjere se ne zadržavaju dulje nego što je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave. Mogu se, međutim, primjenjivati i nakon isteka razdoblja iz prvog stavka sve dok ti nedostaci postoje. Kao odgovor na napredak koji Hrvatska postigne u ispravljanju utvrđenih nedostataka Komisija može na odgovarajući način prilagoditi mjere nakon savjetovanja s državama članicama', stoji u članku 39.
Također, 'ne dovodeći u pitanje nastavak bliske pravosudne suradnje, te mjere mogu imati oblik privremene suspenzije primjene odgovarajućih odredaba i odluka u odnosima između Hrvatske i bilo koje druge države članice ili država članica'.
Mina Andreeva podsjeća da je Viviane Reding već nekoliko puta naglasila da Hrvatska mora u cijelosti provoditi Europski uhidbeni nalog, na što se obavezala prije pristupanja Europskoj uniji.
'Odgovarajuća primjena Europskog uhidbenog naloga presudna je za dobro djelovanje u području slobode, sigurnosti i pravosuđa. Stoga je potpredsjednica Reding, u pismu poslanom hrvatskom ministru pravosuđa, gospodinu Miljeniću (pismo je poslano 29. srpnja), zatražila obvezivanje hrvatskih vlasti da će amandmanom na taj hrvatski zakon, kako bi se on uskladio s Europskim uhidbenim nalogom, eliminirati bilo kakvu mogućnost ograničavanja njegove primjene', navela je Andreeva, dodajući da je Viviane Reding zatražila da joj se do 23. kolovoza u pisanom obliku dostavi potvrda hrvatskih vlasti da takvu obavezu preuzimaju, kao i jasni vremenski rok za promjenu zakona.
