Rezanje plaća eurobirokrata, predloženo u prosincu prošle godine, izgubljeno je u labirintu novog sedmogodišnjeg proračuna, oko kojega nema dogovora među državama članicama.

'Dakako, Europska komisija predložila je mjere štednje – još prošle godine. Nažalost, ti prijedlozi još uvijek nisu ozakonjeni, jer države članice u Vijeću o njima nisu uspjele dogovoriti zajednički stav. Dok to ne učine, napredak je zamrznut', naveo je za tportal Antony Gravili, glasnogovornik potpredsjednika Europske komisije Maroša Šefčeviča, ujedno i povjerenika za administraciju i međuinstitucionalne odnose.

Unatoč aktualnoj pat poziciji, proračunski okvir za razdoblje 2014-2020. pretpostavlja da će prijedlozi administrativnih ušteda biti usvojeni, pa su oni već sada inkorporirani u kalkulacije.

Štednja unatoč Hrvatskoj i novim obavezama

'To nam je omogućilo da predložimo realno zamrzavanje administrativne potrošnje na razini 2013. do 2020. godine, unatoč proširenju na Hrvatsku i uvijek rastući popis novih odgovornosti', dodaje Gravili.

Predložene mjere štednje nastavak su reformi iz 2004. godine ('za razliku od država članica, mi nismo čekali krizu da prionemo na djelotvorne uštede', domeće Gravili), kojima su u vrtlozima briselske administracije za 20 posto srezane plaće početnika administratora. Prošlogodišnjom reformom predloženo je 18-postotno smanjenje početničkih plaća tajničkog i činovničkog osoblja. Predlaže se i produljenje minimalnog radnog tjedna sa 37,5 na 40 sati, bez financijske kompenzacije, kako bi se nadoknadilo petpostotno smanjenje broja zaposlenihDulji radni tjedan bez dodatnih naknada doživljava se kao 'de facto smanjenje plaće'.

'Kada bude usvojen, naš prijedlog ušteda iz 2011. primijenit će se na sve institucije EU. Do 2020. uštedjet će se milijardu eura, a dugoročno će se isto toliko štedjeti na godišnjoj razini. Tome treba pridodati uštede iz prethodne reforme, pa u razdoblju od 2004. do 2020. ukupne uštede rastu na osam milijardi eura', zbraja Gravili.

Prihodi upravljačke kaste

Podsjetimo, u štrajku i prosvjedu protiv najavljenog smanjenja plaća sudjelovalo je krajem studenoga oko 4.000 od ukupno 50-ak tisuća ljudi na platnom spisku EU administracije. Na ulice Bruxellesa nisu nužno izašli oni s najvećim primanjima, iako ih jednako toliko - oko 4.000 - godišnje zaradi više od 100.000 eura.

Plaće europskih službenika variraju od nekoliko tisuća do oko 25.000 eura mjesečno, koliko iznose osnovna primanja predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa. Za dužnosnike EU institucija tu je i niz dodataka na plaću; za europske povjerenike i suce Europskog suda osigurani su bonusi od dvije pune plaće za troškove preuzimanja dužnosti i jedna dodatna, 'odlazna' plaća; naknade za obitelj, stambene troškove, zabavu i dr.

Još pune tri godine nakon prestanka službe, bivši dužnosnici primaju od 40 do 65 posto osnovne EU plaće, ovisno o duljini eurokratskog staža, plus puni iznos 'obiteljske' naknade. Tu su i lukrativne mirovine - procjenjuje se da će se troškovi za umirovljene eurobirokrate do 2045. udvostručiti i iznositi više od 2,5 milijardi eura godišnje.

Tko to može platit'?

Dok Bruxelles čeka ozakonjenje samopredloženih mjera štednje, građani 'perifernih' zemalja eurozone grcaju u sve većoj neimaštini. Mjere štednje radi svođenja deficita na maksimalnih tri posto BDP-a, što je ultimativni cilj Europske unije, u očaj i egzil tjeraju milijune do jučer dobrostojećih Europljana.

Devastirane Grke, koji kao pripadnici najzaduženije europske nacije trpe i najdublje rezove, polako prate i ostali europski sunarodnjaci. U najbogatijoj Njemačkoj vlada planira srezati proračunski deficit za rekordnih 80 milijardi eura do 2014, mjerama poput povećanja poreza sektoru nuklearne energije, smanjenja izdašnih dječjih doplataka i ukidanja 10.000 radnih mjesta u državnoj administraciji.

Italiji, još je bivša vlada Silvija Berlusconija usvojila golemi paket mjera štednje težak 70 milijardi eura. Aktualni premijer Monti nastavio je politiku štednje s ciljem rezanja javne potrošnje za 4,2 milijarde do kraja godine. Irska vlada premijera Ende Kennyja srezala je troškove za četiri milijarde eura, uz smanjenje socijalnih davanja i plaća javnih djelatnika za najmanje pet posto. PDV je dignut na 23 posto, srezani su dječji doplatci, zatvorene pojedine policijske postaje.

Portugalu, koalicijska desna vlada usvojila je niz mjera štednje, između ostalih i petpostotno smanjenje najviših plaća u javnom sektoru, povećanje PDV-a i poreza za bogataše. Srezan je vojni proračun, pokrenut veliki privatizacijski ciklus. Konzervativna vlada rekordno nezaposlenih Španjolaca reže proračun za 27 milijardi eura, među žrtvama su radnici javnog sektora, zdravstveni i obrazovni sustav. Prošle godine povećani su porezi za bogate, a porez na duhan skočio je za 28 posto.

U Britaniji je na snazi najveće smanjenje državne potrošnje od Drugog svjetskog rata. U četiri godine planira se uštedjeti oko 83 milijardi funti, između ostalog i ukidanjem 490.000 radnih mjesta u javnom sektoru; ministar financija najavio je nastavak mjera štednje do 2018. godine. Bivša francuska vlada planirala je uštede od 65 milijardi eura do 2016; aktualnom predsjedniku Francoisu Hollandeu najvažnije je poticanje rasta. Povećao je poreze najbogatijima, želi povisiti minimalnu plaću i zaposliti 60.000 učitelja.