Analitičari Instituta naglašavaju da su u posljednjem tromjesečju prošle godine opažena nepovoljna kretanja u gospodarstvu, prije svega u trgovini na malo, građevinarstvu i robnom izvozu, a nepovoljnije stanje gospodarstva potvrđuje i smanjenje kreditiranja.

Zaključuju da je izostanak oporavka u 2014. posljedica strukturnih slabosti gospodarstva, koje se rješavaju sporije od očekivanja, te pretpostavke osjetnog smanjenja domaće potražnje zbog fiskalne konsolidacije.

Postupni oporavak gospodarske aktivnosti očekuju tek u idućoj godini, pod utjecajem jačanja europskog gospodarstva te učinaka fiskalnih i strukturnih reformi. Stoga bi bruto domaći proizvod mogao porasti za jedan posto u 2015. godini, predvođen rastom izvoza i investicija.

Glavni rizici kod prognoza Ekonomskog instituta odnose se na dubinu i brzinu provođenja reformskih mjera za konsolidaciju javnih financija u okviru procedure pri prekomjernom deficitu.

U slučaju odgađanja reformi moguće je da pad potrošnje bude manji od očekivanja, ali uz slabljenje perspektiva budućeg rasta. Provedba reformi donosi i rizike porasta socijalnih tenzija s mogućim negativnim posljedicama na gospodarstvo. Iako se procjenjuje da masovne industrijske akcije nisu vjerojatne, njihova bi mogućnost mogla usporiti ili blokirati provedbu reformi, zaključuju analitičari Ekonomskog instituta.