Hrvatske željeznice od kanadskog proizvođača Bombardierea kupile su osam nagibnih vlakova koji su napravljeni u njemačkom Henningsdorfu. Još prije puštanja u pogon nagibnih vlakova, 2003. godine, Vatroslav Grubišić upozoravao je Ministarstvo prometa (tada je ministar bio Roland Žuvanić) i Upravu HŽ-a (predsjednik je bio Marijan Drempetić) na nesreće nagibnih vlakova u Njemačkoj i drugim državama Europe. Te nesreće nastajale su uslijed lomova osovina, a pričao je i o opasnostima do kojih može dovesti nedostatak mjerenja bočnih sila prilikom većih brzina u zavojima, prenio je tada tjednik Nacional.

Grubišić, ugledni sudski vještak, nije dobio odgovor ni od Ministarstva ni od HŽ-a te je njegov apel HŽ-u i Ministarstvu bio da provjere prema kakvim normama su potpisani ugovori o proizvodnji nagibnih vlakova za Hrvatsku ostao neuslišan.

Recimo i to da je Grubišić napravio ekspertizu velike željezničke nesreće koja se u lipnju 1998. dogodila brzom vlaku ICE 884 Wilhem Conrad Rontgen, u blizini Eschedea, na relaciji Hamburg – Hannover, u kojoj je poginuo 101 putnik.

Uslijed velikog radnog iskustva na tom polju, Grubišić je rekao da 'postoje veliki izgledi da se zbog povišenih bočnih sila u zavojima slome podvozja vlakova i dogode nesreće poput one u Norveškoj 1999. ili iskakanja kompozicije brzog nagibnog vlaka ICE VT 605 između Nurnberga i Chemnitza'

U intervju danom Nacionalu Grubišić je istaknuo da su vlakovi Regio Croatia, koje je kupila Hrvatska, građeni prema istim normama i s potpuno istim podvozjem kao i vlakovi Regio svinger 612, nasljednici nagibnih vlakova ICE VT 605 koji su nakon nesreće između Nurnberga i Chemnitza povučeni iz upotrebe 2003. godine.

Vlada RH posao s Bombardiereom sklopila je bez javnog natječaja, tako da su ostale nepoznate stavke ugovora među kojima i uvjeti po kojima se predviđa da taj vlak mora biti isproban, kao i njegov vijek trajanja, rekao je Grubišić.