U nacrtu takozvane bijele knjige o budućnosti europske obrane, Komisija naglašava sedam prioritetnih područja u kojima je potrebno popraviti rupe u vojnim sposobnostima. Područja uključuju protuzračnu i proturaketnu obranu, sustave bespilotnih letjelica i elektroničko ratovanje. Tekst tvrdi da Europa mora biti spremna za rat ako ga želi izbjeći.

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP), u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' rekao je kako taj prijedlog ima daleko veću političku težinu. 'Činjenica je da zlatno dobe tzv. meke moći EU-a lagano prolazi. EU dolazi do pune svijesti o tome da se najuvjerljiviji mirovni projekt u europskoj povijesti mora moći obraniti i od vanjskih prijetnji. Rekao bih da je taj prijedlog prirodna evolucija razmišljanja o budućnosti EU-a jer se ruska invazija na Ukrajinu može smatrati medijem za daljnju integraciju europskog projekta, ali možda i u nekim elementima njegovog raslojavanja', rekao je Picula, dodajući kako će zajednička vanjska i sigurnosna politika morati proći ubrzani razvoj.

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, rekao je kako je era mira iza nas. 'Sigurnosna struktura na koju smo se dosad oslanjali više nije ta. Moramo jačati obrambene kapacitete koji su bili kronično zapostavljeni. Ovo je trenutak koji nalaže opredijeljenost članica EU-a na jačanje vojnih kapaciteta. Svaka država će morati pridonijeti na određeni način', rekao je Grlić Radman.

Instrument SAFE od 150 milijardi eura, rekao je ministar, i Hrvatskoj pruža priliku za jačanje vojnih sposobnosti i vojne industrije. 'Dobra vijest je i mogućnost aktiviranja klauzule odstupanja od proračunskih pravila, pod uvjetom da država članica ne prelazi deficit od tri posto i da javni dug nije 60 posto BDP-a. To nama možda neće trebati jer imamo odličnu fiskalnu situaciju. Mi smo unutar limita, imamo dobar BDP i stalni gospodarski rast', rekao je Grlić Radman.

Profesor Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN kazao je kako je bijela knjiga prije svega politički dogovor koji određuje okvire i daje ključne parametre želja koje bismo htjeli imati do određenog roka, odnosno 2030. 'Rekao bih da se Europska unija razbudila, konačno je shvatila da mora postati važan geopolitički i strateški akter u globalnim odnosima, jer se dosad oslanjala na SAD. Nova administracija nema više volje održavati europsku obranu i EU je morala reagirati', rekao je Cvrtila.

Istaknuo je kako je EU moglao i ranije reagirati, točnije 2022. godine kada je uočila da se raspada europski poredak sigurnosti koji je bio temeljen na nepromjenjivosti granica. 'Bilo je jasno da će doći do ozbiljnih poremećaja i da države EU-a nemaju vojnih kapaciteta za svoju obranu, ali niti za pomaganje Ukrajini. Sve što se sada radi usmjereno je ka tome da Europa izgradi obrambene sposobnosti, ne za ratovanje, već za odvraćanje. Dakle, mir kroz snagu', rekao je Cvrtila.

Skeptičan je oko implementacije plana jer postoji niz ograničenja da se brzo krene u cijelu priču. 'Implementacija će vjerojatno nailaziti na otpore u nekim državama, nailazit će na probleme u konsolidaciji obrambene industrije jer je ona fragmentirana, bit će teško nagovoriti neke države da neke stvari promjene. Predstoji nam izazovno razdoblje', rekao je Cvrtila.

Mirko Šundov, general i bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, smatra da se Europa trebala trgnuti još 2014. nakon ruske aneksije Krima. 'Europska obrambena industrija je fragmentirana. Od toga je najviše koristi imao SAD i jedan dio zemalja članica EU-a. Europa ima kapacitete kojima može osigurati ovo što se traži. Vjerujem da, ako se da zeleno svjetlo na razini politike, će to ići svojim tokom i da se mogu ispraviti određeni nedostaci u sposobnostima, prvo na nacionalnoj razini članica, a onda i u zajedničkim sposobnostima', rekao je Šundov.

Vjeruje da Hrvatska u tom kontekstu ima važnu poziciju. 'Ovo nije samo klasična prilika za vojsku, ona obuhvaća daleko šire područje. Hrvatska ima veliku priliku sa svojom obrambenom industrijom. Važno je tražiti i strateška partnerstva', rekao je Šundov.

Picula je rekao kako je bijela knjiga neophodna i zbog promjena u Bijeloj kući. 'Imamo nepromijenjenu Rusiju s klasičnom imperijalnom politikom, ali imamo i promijenjeni SAD. Nepromijenjena Rusija i promijenjeni SAD su generator promjena u strateškoj orijentaciji EU-a', rekao je Picula.

Nacionalni proračuni za obranu su ključni, ali kako je Ursula von der Leyen jasno naglasila, računa se i na privatni kapital. 'Privatni kapital preko određenih mehanizama Europske investicijske banke moraju kanalizirati dodatna sredstva kako bi europska industrija imala neposredne koristi od ovoga plana', rekao je Picula.

Što to znači za Hrvatsku?

Na današnjem zasjedanju Europskog vijeća ponovno se mogla čuti poruka snažne podrška Ukrajini, koju je potpisalo 26 članica EU-a, ali ne i Mađarska. 'Dvadeset i šest članica je unisono u potpori Ukrajini i mislim da izostavljanje Mađarske neće narušiti europsko jedinstvo', rekao je Grlić Radman.

Cvrtila je naglasio kako EU ovim promjenama neće napraviti posebnu promjenu u globalnim odnosima. 'Rusija sigurno neće zaustaviti imperijalno djelovanje prema svojim susjedima jer želi zadržati utjecaj na njih. I to je jasno rečeno u ovom dokumentu. Nisu samo vojne opasnosti rizici s kojima ćemo se suočavati. Dobar dio novca trebao bi biti usmjeren i na razvoj novih tehnologije. Mi smo tu zaostali. Nismo ništa razvijali jer nije bilo vanjskih opasnosti', rekao je Cvrtila.

Šundov smatra da bi bilo mudro da hrvatska Vlada reafirmira sustav domovinske sigurnosti koji podrazumijeva sigurnost i obranu. 'Hrvatske kompanije iz obrambene industrije imaju sjajnu priliku, ali je vrlo važna potpora države', rekao je Šundov. 'U području javne nabave potrebno je revidirati postojeće propise i pojednostaviti procedure opreme koja je potrebna za sigurnost i obranu, na razini EU-a, ali nacionalnoj razini', dodao je.