Dok europske države zbrajaju moguće gubitke zbog ruske zabrane uvoza prehrambenih proizvoda iz Europske unije, Europska komisija za sljedeći tjedan najavljuje hitan sastanak poljoprivrednih stručnjaka iz 28 zemalja članica koji će raspravljati o posljedicama ruskog embarga, piše Novi list.

Rusija je u četvrtak objavila da uvodi jednogodišnju potpunu zabranu uvoza većine poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, SAD-a, Australije, Kanade i Norveške, što je odgovor Moskve na sankcije koje je Zapad, zbog situacije u Ukrajini, nametnuo Rusiji.

Iako su službe Europske komisije na uobičajenom odmoru u kolovozu, povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos i njegovo osoblje vraćaju se kako bi u ponedjeljak osnovali radnu skupinu koja će analizirati ruske sankcije po pojedinim sektorima i moguće načine za pomoć europskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvođačima. Sastanak poljoprivrednih stručnjaka iz svih članica zakazan je, pak, za 14. kolovoza.

'S obzirom na situaciju, najvažnije je reagirati prikladno i brzo', istaknuo je, kako prenosi agencija Reuters, povjerenik Ciolos koji je uvjeren da je europski poljoprivredni sektor dovoljno otporan na udarce te da će se brzo okrenuti novim tržištima. Vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda iz EU-a u Rusiju lani je iznosila 11,8 milijardi eura i Rusija je, nakon SAD-a, bila drugo najvažnije tržište za europske proizvođače.

Politički razlozi

Ciolos je već razgovarao s nekoliko europskih ministara poljoprivrede, uključujući i talijanskog, s obzirom da Italija trenutno predsjeda EU-om. Prema izvješćima medija, Italija zasad ne namjerava sazvati izvanredan sastanak ministara poljoprivrede.

Mediji u Belgiji izvijestili su, pak, da je povjerenik za trgovinu Karel De Gucht izjavio da Europska unija ima fond kojim bi mogla ublažiti posljedice ruske zabrane. Riječ je o rezervama od oko 400 milijuna eura namijenjenima upravo za krizne situacije u poljoprivredi, primjerice kada dolazi do poremećaja na tržištu zbog političkih razloga. Hoće li se Unija doista odlučiti na takav korak, teško je procijeniti. No, Poljska, primjerice, koja trpi znatne štete zbog ruske odluke, namjerava tražiti kompenzaciju iz europskog budžeta, a njihov ministar poljoprivrede Marek Sawicki najavio je da bi prvi naknade mogli dobiti uzgajivači kupusa i paprike. Poljska ujedno najavljuje da će se na rusku zabranu žaliti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Prilika za Srbiju

Zemlje izvan EU-a u ruskim mjerama protiv Zapada vide priliku. Srbijanski mediji prenose procjene stručnjaka da bi Srbija mogla profitirati od trgovinskog rata Rusije i EU-a, na način da poveća izvoz na rusko tržište za čak sto milijuna dolara godišnje. Armenski ministar poljoprivrede Sergo Karapetyan pozvao je tamošnje proizvođače iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora da pojačaju napore kako bi osvojili nova tržišta u Rusiji. Uvjeren je da u nastaloj situaciji Armenija može značajno povećati izvoz vina, sokova, voća, povrća, mliječnih i mesnih proizvoda na rusko tržište.