Nedavno je hrvatska Vlada dobila dobre vijesti od kreditne agencije Fitch koja je sačuvala ocjenu kreditnog rejtinga zemlje i tako je nagradila. Pokazalo se kako je to ohrabrenje i pohvala međunarodne agencije za Vladine napore da smanji javnu potrošnju i poveća porezne prihode. No, je li ta procjena adekvatna, pita se EUinside koji je napravio intervju sa Zoranom Aralicom, ekonomistom s Ekonomskog instituta u Zagrebu
Zoran Aralica vjeruje da su agencije trebale više ocjenjivati pokrajine u razvoju, osobito one koje nemaju jaku tradiciju u smislu demokracije i nemaju transparentne javne politike, kao što to imaju zapadne ekonomije. Ukratko, Aralica smatra da treba temeljitije istražiti kako rade državne institucije umjesto da se samo primjenjuje isti princip kao i kod Austrije ili Njemačke
Prema riječima analitičara, trenutna koalicijska vlada, na čelu sa Zoranom Milanovićem, prvi je pokušaj da se stvari rade na transparentan način. No, unatoč tome funkcioniranje državnih institucija treba poboljšati i stvoriti novi tip političkog razmišljanja.
Hrvatska ne vjeruje u javne politike, barem ne u to da bi one mogle proizvesti nešto dobro, dodao je Aralica za EUinside. Osim toga, u proteklih 20 godina nijednoj vladi u nizu nije bilo stalo da promijeni ekonomski model. U ovom trenutku hrvatsko gospodarstvo pati od niske konkurentnosti, rasta nezaposlenosti i nedostatka stranih investicija. Glavni problem je javni dug koji se već približio 50 posto BDP-a. Ali Aralica je ponovno naglasio da je sadašnja vlada prva uvela mjere za smanjenje duga koji je, prema njegovim riječima, 'sramotan'.
Zemljama zapadnog Balkana i jugoistočne Europe u cjelini nedostaje stabilna politička struktura i govoriti isključivo o financijskoj krizi u njima, bez obzira na to što im je uzrok, netočno je. O političkoj krizi govorio je i šef Europske komisije Jose Manuel Barroso u svom godišnjem izvješću u kojem je iznenađujuće predložio da EU krene prema federaciji ili nacionalnoj državi. Hrvatska ima bogato iskustvo s federacijama, vjeruje Zoran Aralica. Prema njegovim riječima, između zemalja bivše Jugoslavije i drugih komunističkih naroda razlika je bila upravo u federaciji. Veliki neuspjeh takve unije je činjenica da je zanemaren tržišni element, objašnjava analitičar. U tom smislu, EU će imati puno koristi ukoliko pažljivo istraži jugoslavenski slučaj, smatra Aralica.
EU nema drugog izbora, dodaje Aralica, jer su temelji položeni u Maastrichtu 1992. kada je Europska ekonomska zajednica zamijenjena Europskom unijom, s naglaskom na financijski sektor. Proteklih 20 godina, međutim, politička struktura zaostaje za liberalizacijom financijskog sektora, zato je rješenje koje nudi Jose Manuel Barroso optimalno. Osim toga, ovo bi uravnotežilo moći Francuske i Njemačke koje su narasle posljednjih godina.
Najbolja stvar koja se može dogoditi Hrvatskoj nakon ulaska u EU iduće godine je da kaže doviđenja ostacima socijalističkog razmišljanja, nada se Zoran Aralica. Međutim, postoji ogroman rizik za konkurentnost zemlje s kojim će se susresti kad joj se otvori jedinstveno tržište i to je jedan od izazova za Vladu.
Aralica je također rekao jednu vrlo važnu stvar, koju bi hrvatske institucije trebale uzeti u obzir jer su se pokazale krivim pristupom u Bugarskoj i Rumunjskoj, a o je naglasak na fondove EU-a. Važno je da Hrvatska razmisli kako može doprinijeti EU-u, koje inovativne ideje bi mogla unijeti u EU. Aralica je dao primjer Češke i Poljske koje djeluju kreativno da europskoj razini. Uvjeren je, međutim, da Hrvatska članstvo u Uniji ne smatra općim lijekom za sve probleme. Članstvo donosi novu nadu i novi smjer, zaključio Aralica u intervjuu za EUinside.
