Sporazum je postignut nakon teških pregovora s Washingtonom, od kojeg je traženo da jamči tajnost podataka. Prema tom sporazumu dopušteno je davanje bankovnih podataka europskih građana američkim vlastima kada one provode istrage o financiranju terorističkih organizacija.

Od 1. kolovoza, Sjedinjene Države će imati pristup financijskim podacima u 8.000 institucija i banaka, kojima upravlja tvrtka SWIFT sa sjedištem u Bruxellesu.

Uporaba podataka iz sustava SWIFT već je godinama vrlo osjetljivo pitanje u Europskoj uniji. Amerikanci su ih počeli koristiti nakon napada od 11. rujna 2001. godine, što im je omogućilo da uđu u trag nekim terorističkim mrežama.

Europski parlament je u veljači ove godine odbacio prvi prijedlog sporazuma, jer nije bio zadovoljan jamstvima koje je američka strana ponudila u vezi sa zaštitom podataka.

Amerikanci nisu s razumijevanjem pratili rasprave u Europi u vezi s tim pitanjem. Povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem izjavila je da je u pregovorima s američkom stranom 'bila prisiljena podsjećati ih da Europa ima dugu i bolnu tradiciju totalitarnih režima koji su koristili podatke kako bi nadzirali građane i ograničavali njihovu slobodu'.

Prema novom sporazumu, građani EU-a moći će se žaliti američkim sudovima ili vladinim agencijama ako posumnjaju da se njihovi podaci zlorabe ili nepravilno koriste.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izrazio je zadovoljstvo novim sporazumom. 'Postigli smo dobar sporazum koji poštuje ravnotežu između imperativa da se građanima jamči sigurnost od terorističkih prijetnji i imperativa da se poštuju njihova temeljna prava i građanske slobode', rekao je Barroso.