Europska unija ne uspijeva poduprijeti riječi djelima kako bi represivne režime natjerala na poštivanje ljudskih prava, tvrdi Human Rights Watch (HRW) u svom 21. redovitom godišnjem izvješću o ljudskim pravima, čije dijelove prenose u ponedjeljak svjetske agencije
HRW traži od bloka 27 da svoju diplomaciju osnaži djelima, a ne da sve ostane na riječima.
'Ritualna potpora 'dijalogu' i 'suradnji' s represivnim režimima je najčešće izlika da se po pitanju ljudskih prava ne radi baš ništa', kazao je u priopćenju izvršni direktor HRW-a Kenneth Roth
'Europski 'konstruktivni dijalozi' su među najnečuvenijim primjerima tog globalnog trenda', kazao je Roth. Kao primjere takve jalove politike naveo je način na koji se EU postavio prema Uzbekistanu i Turkmenistanu, tvrdeći da je Unija propustila izvršiti snažniji pritisak na tamošnje vlade po pitanju ljudskih prava.
'Iako su europski sporazumi o suradnji s drugim zemljama uvjetovani poštivanjem osnovnih ljudskih prava, EU je zaključio značajan trgovinski sporazum s Turkmenistanom, vrlo represivnim režimom', stoji u izvješću HRW-a.
Na udaru kritika HRW-a i drugih udruga za ljudska prava našao se posebice predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso koji se sastao s uzbečkim predsjednikom Islamom Karimovim.
HRW od EU-a traži da učini više na zaštiti prava ilegalnih useljenika, ponudi bolje uvjete azila i da posebice bude svjesna ljudskih prava prilikom uvođenja novih protuterorističkih mjera i zakona.
HRW je slične kritike uputio i američkom predsjedniku Baracku Obami, uz ocjenu da se njegova administracija u drugoj godini mandata više posvetila pitanju ljudskih prava.
'Revolucija jasmina' u Tunisu, kojom je srušen režim Bena Alija, očitala je dobru lekciju i Europskoj uniji i SAD-u po pitanju njihovih odnosa sa svjetskim diktaturama, tvrdi HRW, ali i dodaje da je Obama ipak na kraju, za razliku od Francuza, reagirao i 'jasno se zauzeo za demokraciju'.
Oštre kritike nisu mimoišle ni Rusiju u kojoj je 'ozračje, kad su u pitanju ljudska prava, izrazito negativno', a angažman predsjednika Dimitrija Medvedeva HRW je ocijenio 'samo retoričkim'.
Što se Irana tiče, HRW navodi da vlasti rado pribjegavaju mučenju i prijetnjama prema svojim političkim protivnicima, podsjećajući da je tijekom predsjedničkih izbora iranska policija uhitila oko 6.000 ljudi.
Egipat se u izvješću najoštrije osuđuje zbog 'opće diskriminacije' kršćana Kopta i ostalih manjina. HRW Zapadu također zamjera jer je zbog nafte ostao nijem na najsurovija kršenja ljudskih prava u afričkim zemljama bogatim tim energentom, poimence navodeći Nigeriju, Ekvatorijalnu Gvineju i Angolu.
