Neki mediji su otišli tako daleko da čak tvrde kako će policija hapsiti osobe koje budu u svojim vrtovima i na balkonima uzgajali voće i povrće koje je uzgojeno iz autohtonog, neregistriranog sjemena.

Kako to već obično biva s takvim bombastičnim vijestima, koje se s paranoidnih portala, koji prenose isključive raznorazne teorije zavjere, vrlo brzo i potpuno nekritički probiju do hrvatskim mainstream medija kao što su vodeće dnevne novine i televizijske kuće s nacionalnom koncesijom, u 'vijesti' o 'zabrani uzgoja povrća' nema ni trunčice istine.

O čemu se zapravo radi? Konkretno, radi se o novom prijedlogu direktive Europske unije koja za cilj ima uvesti red na europskom tržištu sjemena. Još preciznije, tom direktivom želi se osigurati da onaj tko prodaje sjeme mora imati certifikat koji potvrđuje da je sjeme koje se prodaje upravo to sjeme. Da banaliziramo, direktivom se želi postići da vam nitko više ne može prodati sjeme španjolskih rajčica, a da vam u vrtu nakon sijanja tog sjemena nikne mađarska paprika.

Da cijela stvar bude još poraznija po teoretičare zavjere, na internetu se dotični prijedlog direktive EU-a može naći vrlo lako, a u njemu se eksplicite navodi da su privatne osobe koje se ne bave profesionalno uzgojem bilja i sjemena te preprodajom istoga izuzete iz nove regulacije.

Kako objašnjava dr. Boris Lenhard, izvanredni profesor računalne biologije na londonskom Imperial Collegeu, prijedlogom direktive se 'ne regulira koje sjeme se smije sijati, nego koje sjeme se smije prodavati na tržištu. Naime, prodaja samih plodova sjemena nije upitna osim ako se prodaje za daljnju sadnju'.

'Varijeteti trebaju biti registrirani za komercijalnu distribuciju. Stare i rijetke vrste se mogu registrirati za komercijalnu distribuciju kao bilo koje druge. Cilj je legislative ne prodavati pod bubrege neku drugu vrstu iznutrica. Bez registracije i kontrole, netko može prodavati komercijalni hibrid (ili, o užasa, GM soj) pod staru i/ili rijetku sortu (ili obratno). A to ne želi nitko, naročito oni koji dreče da se ovime brani sadnja vlastitog povrća', smatra dr. Lenhard.

Kao što se jasno navodi u dokumentu s prijedlogom direktive, od primjene njezinih odredbi izuzeti su sjeme i sadni materijali 'razmijenjeni među osobama koje nisu operateri', pri čemu su u istom dokumentu 'operateri' definirani 'bilo koja privatna ili pravna osoba koja se profesionalno bavi bilo kojom od sljedećih aktivnosti vezanih uz uzgoj reproduktivnog materijala biljki'.

Ukratko, privatne osobe koji sade i uzgajaju voće i povrće te razmjenjuju sjeme za vlastite potrebe nemaju od čega strahovati, a oni koji bi trebali biti posebno zadovoljni su kupci sjemena, jer ova regulativa štiti njihova prava i daje im bolju osnovu za obeštećenje ako im se proda loše sjeme ili sjeme koje ne odgovara deklaraciji.