Europska unija zatražila je od Bugarske da zaustavi radove na Gazpromovu plinovodu Južni tok na temelju toga što taj projekt krši propise EU-a, a taj bi zahtjev mogao razbuktati napetosti između Rusije i EU-a
Taj potez protiv Moskve koji je Europska komisija objavila u utorak, slijedio je nakon postignutog napretka u ponedjeljak kasno navečer u rješavanju spora oko cijene koji je ugrozio isporuku ruskog plina preko Ukrajine.
Europska komisija tvrdi da Južni tok krši propise EU-a, tzv. Treći energetski paket koji zabranjuje da ista tvrtke bude proizvođač i distributer plina i operater plinovoda na području Unije.
Bugarska, koja ima povijesno bliske odnose s Rusijom i ovisi o njezinu plinu, odlučila je početi graditi plinovod i to je postavila kao nacionalni prioritet.
'Dok se održavaju razgovori s bugarskim vlastima i dok se ne bude u potpunosti poštivao zakon EU-a, zatražili smo od bugarskih vlasti da zaustave projekt', rekla je za Reuters glasnogovornica Komisije Chantal Hughes.
Također je kazala da je Komisija uputila bugarskim vlastima službenu obavijest u kojoj traži informacije, što je preliminarna mjera koja bi na kraju mogla voditi do sudskog postupka zbog povrede zakona i moguće novčane kazne.
Bugarski ministar energetike Dragomir Stojnev, koji snažno podržava projekt Južni tok jer drži da će to pojačati energetsku sigurnost i stvoriti nova radna mjesta, ne vjeruje da će Bugarska biti kažnjena i pozvao je na nastavak dijaloga s Bruxellesom.
'Ne vidim osnove za dramu... to je samo pitanje vremena i dijaloga s Europskom komisijom kako bi se našlo najbolje rješenje', rekao je Stojnev novinarima.
Projekt ne bi smio biti taoc sukoba Rusije i Ukrajine, smatra Stojnev.
'Pozivam na solidarnost Europske komisije. Bugarska i druge zemlje članice kroz koje prolazi Južni tok ne mogu biti taoci tog sukoba između Rusije i Ukrajine', kazao je.
Plinovod Južni tok, dug 2.400 kilometara, trebao bi zaobići Ukrajinu i prolaziti ispod Crnog mora. Moći će isporučivati 63 milijardi prostornih metara plina na godinu, što je gotovo 15 posto europske godišnje potrošnje. U punoj funkciji trebao bi biti do 2018.
I dok Rusija, koja osigurava oko trećine europskih potreba za plinom, traži alternativne pravce za svoj izvoz plina, Europska unija traži druge načine da poboljša svoju sigurnost opskrbe.
U međuvremenu je u Kijevu ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk pozvao EU da blokira Južni tok.
'Smatramo da je svrha projekta Južni tok povećati ovisnost Europe o energentima (iz Rusije), ukloniti Ukrajinu kao tranzitnu zemlju i povećati utjecaj Gazproma u Europi. Zato pozivamo EU da blokira Južni tok', istaknuo je Jacenjuk.
