Britanski sud osudio je 37-godišnju Londonku podrijetlom iz Ugande na 11 godina bezuvjetnog zatvora zbog brutalnog spolnog sakaćenja trogodišnje kćeri i dvije dodatne godine zbog posjedovanja ekstremne pornografije. Slučaj bi ostao nezabilježen da nesretno dijete nije teško krvarilo, zbog čega je završilo u jednoj londonskoj bolnici, u kojoj su liječnici digli uzbunu i pozvali policiju.

Operacija u obiteljskom domu

Ustanovljeno je da je djevojčica podvrgnuta sakaćenju ženskih genitalija (FGM) tipa II, što znači da su joj uklonjene dražica i male usmine. Istraga je utvrdila da je zahvat izveden oštrim predmetom u prljavom roditeljskom domu u Walthamstowu, istočnom dijelu Londona. Majka se branila pričom da se dijete ozlijedilo samo uslijed pada želeći dohvatiti keks s visoke kuhinjske police, ali malena je na sudu rekla da ju je osakatila 'vještica'. Majka se, naime, bavila vudu vradžbinama.

Spolno sakaćenje zakonski je zabranjeno u Velikoj Britaniji od 1985. i kažnjivo do 14 godina zatvorske kazne. Liječnici, bolnice i mentalne ustanove zakonski su to obvezni prijaviti policiji, a britanski parlament razmatra amandman na zakon o djeci iz 1989. koji će vlastima dati veće ovlasti pri zaštiti djevojčica od sakaćenja genitalija. Pa ipak, ovo je tek četvrti slučaj dospio na sud i prvi u kojemu je roditelj proglašen krivim! Dva prijašnja u Londonu i jedan u Bristolu završili su - oslobađajućom presudom.

Multikulturalnost pod povećalom

Multikulturalnost u Europi tako donosi neke nove probleme. BBC je objavio podatak britanske Nacionalne zdravstvene službe o 16.000 slučajeva FGM-a u zadnje tri godine. Od travnja 2017. do ožujka prošle godine registrirano je 6195 novih žrtava, od kojih polovina živi u Londonu, trećina su žene i djevojčice doseljene iz Somalije, a 150 njih druga su generacija imigranata. Pa ipak, Britanci su se tek sada odlučili na radikalan obračun sa srednjovjekovnim načinom inicijacije djevojčica u svijet 'čiste ženstvenosti' prenesenog na Otok iz afričkog kulturološkog miljea.

Osakaćeno 125 milijuna žena

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u svijetu s ožiljcima zbog spolnog sakaćenja živi najmanje 125 milijuna žena i djevojaka, a tri milijuna ih je u stalnoj opasnosti da im se to dogodi. Zahvat se obavlja na živo, uz užasne bolove, a posljedice su problemi s mokrenjem, infekcijama, bolnim snošajima, spontanim pobačajima, rađanjem. Takvo što bilo je nepojmljivo na europskom tlu sve dok ga uslijed migracija nisu prenijeli doseljenici iz nekih od 30 afričkih zemalja i područja Azije i Srednjeg istoka, mahom islamskih, gdje je zakonski dopušten (ne i u Ugandi).

Kako se boriti protiv takve vrste barbarizma? Na to pitanje pokušavaju odgovoriti i Švedska, kao i Finska. Mada je FGM i tamo zakonski zabranjen već nekoliko desetljeća, ni u njih počinitelji ne dolaze na sud.

Vrtoglav porast komplikacija

Švedski Nacionalni odbor za zdravstvo i socijalnu skrb procjenjuje da je 2015. godine bilo 38.000 osakaćenih žena imigrantskog podrijetla (od toga 7000 mlađih od 18 godina), da bi se 2017. procjena povisila na 150.000 jer broj stalno raste, u korak s pojačanim useljavanjem. Najviše ih dolazi iz Somalije, Eritreje, Etiopije, Egipta i Gambije. Nacionalna televizija SVT izvještava da samo bolnica Södersjukhuset u Stockholmu u zadnje dvije godine bilježi 80 posto porasta broja pacijentica koje im dolaze zbog komplikacija uzrokovanih FGM-om, a od 2003. broj je narastao za zapanjujućih 2000 posto.

Finski Nacionalni institut za zdravlje i socijalnu skrb tek odnedavno traži od bolnica evidenciju o broju osakaćenih žena koje dolaze rađati, nazivajući to 'obrezivanjem' umjesto pravim imenom. U Finskoj, kao i u Engleskoj i Švedskoj, najviše žena dolazi iz Somalije. Točan se broj ne navodi, ali Institut spominje stotine žrtava samo prošle godine. U svakom slučaju, nagli porast dovodi se u vezu sa 6,8 posto građana rođenih 2017. izvan Finske u odnosu na 2,7 posto 2011. godine.

Školski praznici su najopasnije doba godine

Većina žena u ove zemlje dolazi već podvrgnuta FGM-u, a za mnoge djevojčice školski praznici su najopasnije doba godine jer ih roditelji šalju rodbini da to obave 'kod kuće', čime ne krše zakon zemlje domaćina. Neki stoga u Švedskoj traže oštre mjere zaštite djevojčica, pa aktivist za zaštitu ženskih i dječjih prava, socijaldemokrat Gursimer Singh, predlaže ginekološke kontrole u zračnim lukama pri njihovu povratku s 'praznika'.

Prevoditeljica za somalijski jezik u finskom gradu Turku, Roda Hasan, na nacionalnoj TV mreži Yle objašnjava kako je FGM 'muški način osiguranja da će djevojka u brak ući nevina'. Ali u novoj domovini nevinost se može kupiti. U Danskoj je, naime, naglo skočila potražnja za lažnim himenom kao zamjena za njegovu rekonstrukciju kirurškim putem. Lažni se djevičnjaci prodaju 'kao alva', izvještava danski Radio24syv, potkrepljujući to podatkom o 500 lažnjaka prodanih 2016., a u zadnjih pet godina kompanije Hymenshop i Virginia Care prodale su 2670 komada. Lažni himen sadrži goveđu krv ili tekućinu crvene boje te tijekom odnosa puca, ostavljajući prve bračne noći crveni trag na postelji, što je u tradicionalnoj muslimanskoj kulturi dokaz ženiku da je prvi, a članovima obitelji mladenke da im je 'obranila čast'.

Norveška premijerka Erna Solberg prošlog mjeseca najavila je strože uvjete za stjecanje prava na socijalnu pomoć. Polovina primatelja su imigranti, među kojima ih 86 posto dolazi iz Afrike i Bliskog istoka, ali oni od 2020. na nju više neće imati pravo ako ne dokažu poznavanje norveškog jezika. No jezik je lakše naučiti nego napustiti tradicionalne običaje i prihvatiti nove kulturološke obrasce. Poražavajući broj žrtava FGM-a nespojiv je sa svjetonazorom 'prve feminističke vlade u svijetu', kako nazivaju švedsku koaliciju Socijaldemokrata i Zelenih, na vlasti od 2014. godine, kao ni s idejom rodne ravnopravnosti Finske, Velike Britanije ili Danske. Pa ipak, u njima svi deklarativno osuđuju sakaćenje, ali kada je riječ o konkretnoj akciji, nešto očito škripi.

I jedni i drugi negiraju postojanje 'kulture časti'

'Ljudi ne žele svjedočiti o nečemu što se događa u tajnosti, a profesionalci se boje prijavljivati slučajeve jer ne žele nevolje', objašnjava na BBC-ju britanska aktivistkinja protiv FGM-a, Aneeta Prem, zašto je prva presuda na Otoku donesena tek sada.

Za inertnost svoje zemlje švedski aktivist Gursimer Singh pak krivi politiku. U tekstu objavljenom u časopisu za financije, politiku i javne poslove Dagens Samhälle, Singh za to proziva i desne i lijeve. I jedni i drugi negiraju postojanje 'kulture časti', piše Singh. Desni je ne priznaju jer ne priznaju prava imigranata stvarajući antiimigracijskom politikom atmosferu straha među došljacima i plodno tlo za pružanje zdravstvenih usluga žrtvama na crno, dok slijepi lijevi 'antirasisti' ne samo što negiraju postojanje 'kulture časti', nego prozivaju one koji se bore protiv njezinih barbarskih posljedica nespojivih sa svijetom 21. stoljeća, tvrdi Singh.