oluja boris

Poplave poharale Europu, u Hrvatsku dolazi povijesni vodostaj Dunava

Bionic
Reading

Najmanje 17 mrtvih, velik broj nestalih, tisuće evakuiranih i deseci tisuća ljudi bez struje - to su dosadašnje posljedice oluje Boris, nakon kiša i katastrofalnih poplava u srednjoj i istočnoj Europi, od Poljske i Austrije do Češke i Rumunjske. U Poljskoj i Češkoj to su najgore poplave u gotovo 30 godina. U Mađarskoj se trenutno pripremaju za val desetljeća

23:23 Ravnateljica Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu zaštite okoliša Elizabeta Kos, u emisiji Otvoreno HRT-a, rekla je da se u Hrvatskoj očekuje vodostaj Dunava od 750 centimetara.

'Gledali smo prognostičke modele i stanje u susjednim zemljama. Hrvatska je u povoljnijem položaju, nego Češka, Poljska, Rumunjska i Austrija. Prvenstveno, jer trenutno protok na našim rijekama nije toliko velik, pogotovo na unutarnjim vodama, Muri i Dravi. Što se tiče Dunava, očekuju se visoki vodostaji te nadolazeći vodni val 21. rujna u Budimpešti, bit će jedan pet povijesnih vodnih valova. Očekuje se da bi bio na +850 centimetara u Budimpešti, a u Hrvatsku će ući 25. rujna na Batini. Očekujemo vodostaj od 750 centimetara. To je za metar više nego što je bilo u lipnju. Takvi vodostaji su povijesni. Zadnji put su se događali 2013. godine. Stručne službe Hrvatskih voda obilaze hidrotehničke građevine, punimo vreće s pijeskom i pripremamo se za ono što dolazi. Od srijede počinju sastanci stožera kako bi koordinirali ljude na terenu', rekla je Kos.

Poplave u Poljskoj i Češkoj
  • Poplave u Poljskoj i Češkoj
  • Poplave u Poljskoj i Češkoj
  • Poplave u Poljskoj i Češkoj
  • Poplave u Poljskoj i Češkoj
  • Poplave u Poljskoj i Češkoj
    +4
Poplave u Poljskoj i Češkoj Izvor: EPA / Autor: MARTIN DIVISEK

22:32 Oborine koje trenutno padaju u Njemačkoj i Austriji relativno su intenzivne i trebale bi biti do sutra u podne. Prema sadašnjim izračunima, u Podunavlju te dvije zemlje trebalo bi pasti do 40 mm oborine. Osim toga, u Alpama dolazi do brzog zagrijavanja i nulta izoterma, koja je granica iznad koje se smrzava, postupno doseže iznad 3000 m nadmorske visine, piše slovački iMeteo.sk.

U Alpama trenutno postoje vrlo bogate zalihe snijega s visine od 1500 m nadmorske visine. Visina snijega doseže 100 do 150 cm i taj snijeg će se sada otopiti i početi opskrbljivati ​​pritoke Dunava. Iako se idućih dana ne očekuju daljnje oborine, snijeg će u Alpama ipak opskrbljivati ​​Podunavlje.

Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
    +33
Poplave u Europi Izvor: Profimedia / Autor: Cristian Cristel / Xinhua News / Profimedia

22:07 U zadnjih nekoliko dana je u poplavama u istočnoj Europi, od Rumunjske do Poljske, poginulo najmanje 17 osoba, a velik je i broj nestalih, pa se strahuje da je broj žrtava mnogo veći.

21:45 Nabujali Dunav poplavio je dio Starog grada u glavnom gradu Slovačke Bratislavi, a lokalni mediji javljaju da je nivo vode premašio devet metara te da se očekuje daljnji rast.

21:36 Gradska uprava Budimpešte odlučila je od ponedjeljka navečer zatvoriti ceste blizu Dunava, koji protječe kroz grad, zbog rizika od poplave u drugom dijelu ovog tjedna. Razina rijeke raste za otprilike jedan metar svakih 24 sata. Vlakovi između Budimpešte i Beča ne prometuju.

>>> Bratislava i Budimpešta pripremaju se za moguće poplave

21:31 Gradonačelnik poljskog grada Nyse zatražio je od svih 44.000 sugrađana da se evakuiraju zbog nadolazeće poplave. Zatražio je od njih da se evakuiraju na povišene položaje, navodeći mogućnost pucanja nasipa zbog oštećenja, što bi oslobodilo veliku količinu vode iz obližnjeg jezera koja bi se prelila u grad, piše BBC.

'Molim vas da evakuirate svoju imovinu, sebe i svoje voljene. Isplati se otići na najviši kat zgrade odmah, jer val može biti visok nekoliko metara. To znači da će cijeli grad biti poplavljen', rekao je gradonačelnik Kordian Kolbiarz.

Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
    +22
Poplave u Europi Izvor: Profimedia / Autor: STR / AFP

16:58 Broj poginulih u poplavama u središnjoj i istočnoj Europi popeo se na najmanje 16, dok se još nekoliko ljudi vodi kao nestalo. Šef češke policije Martin Vondrášek izjavio je za lokalni radio da se žena utopila kod Bruntála, grada s oko 15.000 stanovnika na sjeveroistoku zemlje, dok se još sedam osoba vodi kao nestalo.

14:10 Nove žrtve su zabilježene diljem središnje Europe u ponedjeljak dok su velike poplave nastavile pogađati dijelove Austrije, Poljske i Češke te se očekuje još kiše. Najnovije žrtve uključuju dvojicu starijih muškaraca koji su poginuli u svojim domovima u poplavom pogođenoj Donjoj Austriji, koju je nacionalna vlada proglasila područjem katastrofe.

Situacija u istočnoj pokrajini, koja okružuje glavni grad Beč i graniči s Češkom, i dalje je ozbiljna unatoč popuštanju kiše preko noći, rekla je u ponedjeljak guvernerka Johanna Mikl-Leitner. 'Nije gotovo, i dalje je kritično, i dalje je dramatično', dodala je Mikl-Leitner.

Do 80 milimetara kiše se očekuje u toj saveznoj zemlji u ponedjeljak, što stavlja dodatan pritisak na brane u regiji. Više od 200 prometnica u Donjoj Austriji je zatvoreno, a 1800 zgrada je evakuirano te mnogi učenici ne idu u školu, kazala je guvernerka. Oko 3500 kućanstava je bez električne energije.

Do 370 milimetara kiše je palo proteklih dana u Donjoj Austriji, što je nekoliko puta više od prosječne količine oborina. Vatrogasac je izgubio život dok je ispumpavao vodu iz podruma tijekom vikenda. Situacija bi se mogla malo popraviti od utorka kada se prognozira kraj neprekidne kiše. Međutim, poremećaji će se vjerojatno nastaviti u narednim danima.

13:55 Govoreći o očekivanom porastu vodostaja Drave, načelnik gradskog Stožera CZ Dragan Vulin podsjetio je da je na vrhuncu vodenog vala, u kolovozu prošle godine, vodostaj Drave kod Osijeka bio 418 centimetara, a u lipnju ove godine 428 centimetara, javlja HRT.

Pri tom vodostaju Drava se izlijeva na šetnicu na lijevoj obali, na području od ZOO vrta do pješačkog mosta, a to očekujemo i ove godine. Moguće je da će vodostaj biti viši nego u lipnju ove godine, ali nema mjesta panici, Osijek je dobro utvrđen i ne očekujemo nikakve probleme, poručio je Vulin.

13:53 Vodostaj Mure iznosi 318 cm i uvedeno je pripremno stanje obrane od poplava. Fokus je na padalinama u susjednoj Sloveniji i Austriji. Hrvatske vode u kontaktu su sa svim dežurnim službama.

13:20 U poljskoj općini Paczków puknula je brana na akumulacijskom jezeru Topol. Voda teče velikom brzinom prema akumulacijskom jezeru Kozielno. Načelnik općine naredio je hitnu evakuaciju stanovnika donjeg dijela Paczkówa, donjeg dijela Kozielne, donjeg dijela Starog Paczkowa.

12:53 Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, gostovao je na N1 u Studiju uživo gdje je govorio o katastrofalnim poplavama koje su zahvatile Europu, a koje je uzrokovala ciklona Boris. Güttler naglašava da je ovo 'iznimno ekstremna situacija', ali da su podaci koje su dobivali na europskoj razini bili 'ujednačeni'.

Ciklona Boris je i dalje na našem području: 'Ima neobičnu putanju. Nakon što je došla na područje Srbije i Mađarske se polako vraća nazad, ali u oslabljenom obliku.'

'Ostaci Borisa uzrokovat će malo oborine danas u istočnoj Hrvatskoj, zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje za tu regiju. Sutra i prekosutra imamo situacije sa oborinom na obali. Ciklona Boris je i dalje ovdje, još nekoliko dana će utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, no ne ekstremno kako gledamo ovih dana u Europi'.

Što nas čeka u narednim danima?

'Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije… Ono na što ćemo se morati koncentirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji'.

Tijekom ponedjeljka još postoji mogućnost jačih oborina na istoku zemlje, a tijekom tjedna preostaje opasnost – visokih rijeka. Komentirajući stanje na istoku Hrvatske, konkretno na na Zelenom otoku na Dunavu, Güttler govori: 'Dojam je da je oprema spremna, zalihe pijeska su spremne.'

'Nadam se da su ove rane prognoze barem donekle uspjele smanjiti broj žrtava koji je trenutačno na 10', komentira Güttler stanje u Europi i ističe da je jedan od uzroka ciklone Boris bilo – toplo Sredozemlje. 'Iza nas je vrlo toplo ljeto. Zrak se sad ohladio, ali more je puno veći bazen topline i to je bio dodatan izvor vodene pare za ciklonu koja je nastala', otkriva.

Na pitanje jesu li poplave koje su prošli tjedan iskusili stanovnici Dugog otoka, Dubrovnika i Korčule na neki način povezane s Borisom, ravnatelj DHMZ-a govori: 'Sve je to dio jednog sustava.' Što se tiče statistike vezane uz glavni dio ljeta koji je iza nas, Güttler otkriva da je ono bilo 'definitivno najtoplije ljeto na mnogim meteorološkim postajam'. No, došlo je do nagle promjene: 'Sam početak rujna je izuzetno bio topao. Cijeli rujan će zbog ove nagle promjene vjerojatno biti hladniji i kišniji.'

'Globalno zagrijavanje nije ravna linija', ističe Güttler odgovarajući na skepsu koju neki i dalje imaju svezi globalnog zagrijavanja: 'Ono što je zanimljivo je količina oborina koja je povezana s klimatskim promjenama; izuzetno toplo Sredozemlje su dodatni izvor i energije i vodene pare, a dodatno i topliji zrak sadržava više vodene pare. Tri stupnja topliji zrak ima 21 posto više vodene pare.'

Hrvatska neće postati Sahara

Ciklona je nastala iz potpuno prirodnih razloga. Još jedan efekt koji je pridonio je onaj kojeg je proizvela ogromna količina snijega: 'U svijetu koji ima globalno zagrijavanje, nikad veće temperature, tjedne i tjedne toplinskih valova, mogu nastati i nastaju točke u prostoru koje zbog veće količine vodene pare može značiti veće količine snijega. Tu se prvenstveno misli na Sibir, Kanadu, sjevernu Europu', pojašnjava.

'Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok – mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe', umiruje ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

12:33 Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je njegova zemlja spremna pomoći europskim susjedima pogođenim poplavama. 'Razina vode raste u Njemačkoj, prijeti ljudima, kućama i životinjama. Pomno pratimo situaciju, hvala svim službama i volonterima koji pomažu građanima', napisao je na X-u.

12:08 U Rumunjskoj je umrlo šest osoba, u Češkoj jedna, u Poljskoj pet. U Austriji su poginule ukupno tri osobe; jedan vatrogasac tijekom vikenda, dok su dvije osobe pronađene u svojim domovima, javlja Reuters.

11:31 Mađarski premijer Viktor Orban, koji je u srijedu trebao govoriti u Europskom parlamentu u Strasbourgu u sklopu šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom, u ponedjeljak je otkazao sudjelovanje zbog oluje Boris koja je pogodila srednju Europu.

'Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i poplava koje su pogodile zemlju otkazao sam sve svoje međunarodne obveze', napisao je na X-u Orban, europski čelnik koji je početkom srpnja razgnjevio većinu svojih partnera posjetom ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu.

Unatoč tomu što je dosad bila relativno pošteđena poplava, za izvanredno stanje se sprema i Mađarska. Na sjeverozapadu zemlje raspoređeno je više od 350 vojnika, a očekuje se da Dunav u idućih nekoliko dana dosegne rekordan vodostaj. Kritično bi moglo biti i u glavnom gradu Budimpešti.

Središnja i istočna Europa u ponedjeljak broje mrtve nakon razorne oluje koja je prekinula uobičajen način života tisuća stanovnika tih dviju regija i počinila goleme štete koje je zasad još uvijek teško procijeniti.

Višednevna neprekidna kiša, nabujali potoci i rijeke od petka ugrožavaju živote ljudi. Zasad je ondje evidentirano najmanje jedanaestero mrtvih, a tisuće stanovnika je bilo primorano na evakuaciju, neki među njima helikopterima. Dio ih se bio primoran do dolaska pomoći skloniti na krovove svojih domova ili automobila.

Tijekom vikenda u Rumunjskoj je smrtno stradalo šest osoba te po jedna osoba u Poljskoj i u Austriji, no Austrija je izvijestila o još dvojici mrtvih u ponedjeljak, muškarcima u dobi od 70 i 80 godina. Češka je policija putem radija potvrdila informaciju o smrti jedne osobe koja se 'utopila u rijeci Krasovki blizu Bruntala' (sjeveroistočni dio zemlje) te o tomu da se sedmero stanovnika iz regije smatra nestalima.

Posvuda su proglašena stanja elementarne nepogode, stotine tisuća domova ostale su bez struje i električne energije, prometovanje cestama je onemogućeno, a željeznički promet u prekidu. I premda se čini da se vremenska situacija na više područja poboljšava, tlo još uvijek ne uspijeva upiti toliku količinu vode, a rijeke se izlijevaju iz korita.

11:27 Nabujali Dunav koji je uzrokovao dramatične situacije uzvodno u dijelovima Europe, spušta se prema Hrvatskoj. Kod nas se, prema predviđanjima Hrvatskih voda, očekuje kroz sedam do deset dana.

'Val u Hrvatsku dolazi za sedam do deset dana na Dunavu. Na profilu u Batini će to biti jedan od većih vodenih valova koje smo zabilježili. Pretpostavljamo da će vodostaj tamo premašiti 700 centimetara, to je viši od onoga kojega smo imali u lipnju ove godine', rekao je nakon sastanka Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije Željko Kovačević, rukovoditelj obrane od poplave sektora B i direktor VGO Hrvatskih voda za sliv Dunava i donje Drave.

'Nema mjesta panici', govori jer su sustavi dobro uvtrđeni te da je dobra koordinacija s Civilnom zaštitom. Djelatnici Hrvatskih voda već od prošlog tjedna obilaze teren, linije obrane, provjeravaju sustave, a aktivirane su i licencirane tvrtke kako bi se osigurale dodatne količine pijeska, ako bude potrebno. >>>Pročitajte više<<<

10:54 Više rijeka u središnjoj Europi se u ponedjeljak izlilo iz korita izazivajući poplave u kojima je živote izgubilo najmanje 10 osoba od Poljske do Rumunjske, mnogi gradovi su ili prekriveni ili pogođeni poplavnim vodama nakon više dana obilnih kiša.

Pogranična područja između Češke i Poljske teško su pogođena tijekom vikenda. Neki su se mostovi srušili i kuće su uništene, dok su sela i gradovi u istočnoj Rumunjskoj potopljeni. Austrijska vlada je cijelu poplavom pogođenom pokrajinu Donju Austriju, oko glavnog grada Beča i na granici s Češkom, proglasila područjem katastrofe.

Glasnogovornik vatrogasne postaje je u ponedjeljak ujutro rekao da je preko noći situacija bila mirna. No, do utorka se u zemlji očekuje i do dodatnih 60 litara kiše po četvornom metru, rekao je državni dužnosnik. Meteorolozi javne televizije ORF su predvidjeli još više oborina u određenim dijelovima Austrije poput Tirola i istočnog dijela zemlje.

Nekoliko stotina ljudi je spašeno od poplava u Donjoj Austriji, prema vatrogasnim službama. Vatrogasac je poginuo u nedjelju dok je ispumpavao vodu iz podruma. Iako se razina vode smanjila u Beču, u ponedjeljak je došlo do ogromnih problema u javnom prijevozu te je većina linija podzemne željeznice u gradu s dva milijuna stanovnika tek djelomično funkcionirala.

Jedna je osoba poginula, a sedam ih je nestalo u Češkoj nakon poplava izazvanih olujom Boris, prema novom izvješću koje je u ponedjeljak ujutro objavila češka policija. 'Nažalost imamo jednu osobu koja se utopila u rijeci Krasovkiu blizini Bruntala (sjeveroistočno)', dok je policija ukupno 'zabilježila sedam nestalih osoba', rekao je šef policije Martin Vondrasek.

Više od 12.000 ljudi evakuirano je u Češkoj, rekao je premijer Petr Fiala u nedjelju navečer na X sazivajući izvanrednu sjednicu vlade za ponedjeljak. U Češkoj, vodeni val na rijeci Moravi je došao do Litovela, gotovo 200 kilometara istočno od Praga, i poplavio cijele ulice, objavila je novinska agencija ČTK. Gradonačelnik je na društvenim mrežama upozorio: 'U narednih nekoliko sati, očekujemo daljnje povećanje vodostaja rijeke'.

Razina vode je nastavila rasti i u mnogim drugim mjestima, a oko sjevernog grada Fridlanta je proglašeno stanje opasnosti. Najviša razina uzbune zbog vodostaja bila je u Kraljičinom Gradcu na rijeci Labi. U središtu grada Usti na Labi blizu granice s Njemačkom podignuti su tijekom dana dodatni zidovi radi zaštite od poplave. U ponedjeljak se očekuje dodatna kiša u zemlji, a mogla bi biti osobito intenzivna na jugu.

Tijekom najgore oluje u više godina, ogromne količine vode su tijekom vikenda prošle kroz cijele gradove, uključujući Jesenik na planini Pradjed i Krnov blizu granice s Poljskom. Poljski premijer Tusk je rekao da je pripremio naredbu o proglašenju elementarne nepogodne, koja treba odobriti vlada.

Neprestana kiša je dovela do poplava u područjima blizu granice s Češkom. U malom gradu Klodzko u Donjoj Šleskoj, cijele ulice su bile pod vodom, a najmanje je jedna osoba poginula. Grad Nysa u Opolskom vojvodstvu je osobito pogođen u nedjeljnoj noći. Poplavne vode iz Nysa Klodzke, pritoka rijeke Odre, ušle su u odjel za hitni prijem lokalne bolnice, prema novinskoj agenciji PAP. Ukupno 33 pacijenta, uključujući djecu i trudnicu, evakuirani su gumenim čamcima.

Očekuje se da će poplave doći do Wroclawa u srijedu. Ranije prognoze, koje su predviđale da Wroclaw neće biti toliko teško pogođen kao i drugi dijelovi zapadne Poljske, ispravljene su, upozorio je gradonačelnik. Očekuje da poplava neće biti strašna kao i 1997. kada je Odra poplava trećinu grada.

Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
  • Poplave u Europi
    +33
Poplave u Europi Izvor: Profimedia / Autor: Cristian Cristel / Xinhua News / Profimedia

Glavni grad Slovačke Bratislava i glavni grad Mađarske Budimpešta pripremali su se dok je rijeka Dunav bujala. Situacija u Rumunjskoj ostala je napeta u ponedjeljak nakon što je najmanje šest ljudi poginulo u obilnoj kiši i teškim poplavama tijekom vikenda.

Posebno su teško pogođene regije Galați, Vaslui i Iași na istoku zemlje. Otuda je moralo biti evakuirano oko 300 ljudi, a oko 6000 poljoprivrednih kućanstava bilo je pogođeno poplavom. Žrtve su uglavnom starije osobe, a među njima i dvije žene u dobi od 96 i 86 godina. Voda je najviše zahvatila udaljena sela, gdje su se ljudi penjali na krovove kako ih poplava ne bi odnijela. Angažirane su stotine vatrogasaca.

10:38 Dramatična situacija je i u Beču, gdje je 140 putnika na riječnom kruzeru nasred podivljalog Dunava. Brod ne može pristati, što znači da posada i putnici moraju ondje ostati najmanje do utorka.

10:20 U Budimpešti je od ponoći na snazi najviša razina pripravnosti za obranu od poplava duž cijele obale Dunava. Idućih se dana očekuje najveći poplavni val desetljeća.

Gradonačelnik Gergely Karácsony najavio je obvezne mjere u gradu, koje uključuju zatvaranje dokova uz obalu u Budimu i Pešti od 20 sati te zabranu ostavljanja automobila duž dokova najkasnije do poslijepodneva, a svi preostali bit će odvezeni. Također je na snazi i ograničenje kretanja i za pješake, kao i za javni prijevoz.

Dunav bi donje pristanište mogao doseći u utorak ujutro. Gradske hitne službe osiguravaju milijun vreća s pijeskom, a na najugroženijim područjima gradi se obrambena linija visine i dužine četiri metra. U slučaju vodostaja od osam metara očekuju se pojačane mjere zaštite i na Trgu Batthyány, ali Dunav će tu razinu dosegnuti tek u četvrtak, javljaju mađarski mediji.

Najozbiljnija situacija može se očekivati uz Szigetköz i Lajtu jer će na to područje plimni val doći najprije te su upozorenja poslana i lokalnim upravama. Linija zaštite na Dunavu duga je tisuću kilometara, a službama pomaži i vojnici.

Situacija u Hrvatskoj

Zbog kiše koja ne prestaje padati proteklih dana znatno su porasli i vodostaji rijeka diljem Hrvatske. Problema za sada nema, u nekim mjestima čak su počeli i opadati te nigdje više nije na snazi ni pripremno stanje obrane od poplava.

No zbog nabujalih rijeka u zemljama u Europi idućih dana očekuje se dolazak novog vodenog vala i rast vodostaja Mure, Drave i Dunava. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u središnjem Dnevniku rekao je da će u idućih 7 do 10 dana u Hrvatskoj biti iznimno visoki vodostaji.

Vodostaj Mure jutros je 320 cm, u odnosu na sinoć porastao je 40-ak cm.

'To još nije zabrinjavajuće, ispod normi je koje bi nam mogle donijeti nevolje. Očekuje se još kiša u Austriji i na slivu rijeke Mure danas, eventualno u noći. Mura bi mogla narasti do sutra do 350 cm, maksimalno 380 cm. Mura do 400 cm ne predstavlja ništa, na 450 cm zatvaramo zaporni ventil gdje počnu raditi pumpe', rekao je za HRT Rajko Bogdan, načelnik Stožera civilne zaštite Murskog Središća. Vodostaj se prati od petka, ali ovaj put je sliv Mure zaobiđen.

U Hrvatskoj je situacija s vodostajima rijeka povoljnija nego u zemljama istočne i srednje Europe, gdje je već bilo i ljudskih žrtava.

'Već dva dana nemamo nikakve mjere obrane od poplava. Malo je porasla Kupa, Sava u Zagrebu, ali ništa dramatično', rekao je u emisiji 'Studio 4' Tomislav Novosel iz Hrvatskih voda. Prati se vodostaj Dunava, dok su prognoze za Muru i Dravu ublažene. Sava se, kaže, izlila, no to su normalni vodostaji, metar ispod visine potrebne za posebne mjere zaštite od poplave.

'Očekujemo duplo manje nego smo imali u kolovozu prošle godine, nikakve opasnosti neće biti što se tiče Mure i Drave. Hidrolozi iz Mađarske prognoziraju visoki vodostaj Dunava u Budimpešti, iznad 800. Možda ima pet vodostaja koji su bili iznad toga u zadnjih 70-80 godina. To jasno mora nama doći, imamo vremena za pripremu', rekao je Novosel.

Na pitanje jesu li se korigirali maksimalni vodostaji s obzirom na klimatska događanja, Novosel za N1 odgovara: 'Kod nas je 80 posto nasipa, imamo ih preko 4000 kilometara u Hrvatskoj, dimenzionirano na stogodišnje veliku vodu i sigurnosna rješenja od metar i 20.'

Otkrio je i gdje nedostaje infrastrukture za zaštitu od poplava: 'Nekoliko dionica nizvodno od Zagreba gdje je stara cesta ujedno i nasip. To je ostalo da nadogradimo, odnosno podignemo kvote.' Zaključuje kako su izvukli pouku iz 2010. i 2013., odnosno situacije s Dunavom i na temelju toga nadograđuju sustav. 'Vodni val rijeke Dunav dočekujemo – mirno', zaključuje Novosel.

Katastrofa u Europi tijekom vikenda

Nakon što su četiri osobe poginule u subotu u Rumunjskoj, u nedjelju se utapanjem jedne osobe u Poljskoj i stradavanjem vatrogasca u Austriji broj mrtvih popeo na šest. Četiri osobe nestale su u Češkoj, piše Hina.

Razmjere katastrofe prikazuju fotografije i snimke iz tih zemalja na kojima se vide poplavljene cijele četvrti, ulice pod vodom, stanovnici s vodom do pazuha, pješčani nasipi kojima se nalet bujica pokušava ograničiti, ljudi koji traže utočište. Oluja je uzrokovala goleme prekide u električnoj i prometnoj mreži i masovne evakuacije stanovništva diljem ovih zemalja.

U Rumunjskoj su hitne službe u subotu pronašle tijela četvero ljudi tijekom operacije spašavanja u najpogođenijoj regiji, Galati (jugoistok), gdje su nastradale tisuće domova.

Rumunjsko ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je o 'više od 5000 kućanstava i više od 15.000 ljudi zahvaćenih poplavama u okruzima Galati i Vaslui'. U sjeveroistočnoj Austriji jedan je vatrogasac poginuo u službi, priopćile su regionalne vlasti u nedjelju.

U poljskom gradu Glucholazyju, na poljsko-češkoj granici, nabujala rijeka Biala Glucholaska prešla je preko nasipa, poplavivši središte grada i četvrti uz rijeku. 'Tonemo', izjavio je novinarima gradonačelnik, pozivajući stanovnike da napuste područja ugrožena poplavama.

Tisuće ljudi su evakuirane i evakuiraju se i dalje s obje strane granice gdje su stotine tisuća domova od nedjelje ujutro ostale bez struje. Željeznički promet između Poljske i Češke je prekinut, javila je agencija PAP. 'Imamo prvi potvrđeni smrtni slučaj utapanja, u regiji Klodzko', rekao je u nedjelju ujutro poljski premijer Donald Tusk, koji od subote putuje jugozapadom zemlje, najviše pogođenim poplavama.

U Češkoj je policija izvijestila o nestanku četiri osobe, tri osobe u automobilu koji je upao u rijeku u sjeveroistočnom gradu Lipova-Lazne i muškarca koji je nestao odnesen nabujalom rijekom. Posebno je ozbiljna situacija na sjeveroistoku zemlje gdje je zbog izlijevanja rijeke Opave evakuiran velik dio istoimenog grada.

U Poljskoj je grad Ladek Zdroj ostao bez cestovnog pristupa, a u regiji Klodzko 1600 ljudi je moralo biti evakuirano. Poljski premijer najavio je postavljanje satelitskih internetskih sustava Starlink kako bi se osigurala komunikacija na mjestima koja su odsječena. Poljska je poslala vojsku da pomogne vatrogascima i policiji u pogođenim područjima, rekao je novinarima ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz.

U Češkoj je 260.000 domova ostalo bez struje zbog poplava. U Austriji je u noći sa subote na nedjelju u dijelu zemlje prekinut željeznički promet. Unutar tunela podignute su pješčane brane. U blizini Kennedyjeva mosta u Beču pješačke i biciklističke staze su poplavljene, a pod vodom su i terase restorana na obalama rijeke.

U predgrađu Penzingu, sjeverozapadno od Beča, rijeka Wien se na nekim mjestima izlila iz korita. Kuće su evakuirane dok su ulice i podzemno parkiralište bili pod vodom. Obilnim oborinama je najpogođenija pokrajina Donja Austrija. 'Hidrolozi predviđaju iznimno obilne kiše u narednim satima, do 60 milimetara', upozorio je njezin viceguverner Stephan Pernkopf.

Gotovo 5000 intervencija dogodilo se tijekom noći u Donjoj Austriji, gdje su mnogi stanovnici trenutno zarobljeni u svojim domovima. U međuvremenu su se za moguće poplave počeli pripremati u istočnoj Njemačkoj gdje se u utorak očekuje najviša razina vodostaja Labe, dok u Budimpešti opasan porast razine Dunava očekuju u ponedjeljak.