Business Europe, vodeća lobistička organizacija europske industrije, pozvala je u svibnju 2013. Europsku komisiju da radikalno promjeni fokus europske energetske politike s ublažavanja posljedica klimatskih promjena na troškovnu konkurentnost i sigurnost opskrbe. No summit EU-a posvećen energetici u svrhu snižavanja cijena i poticanja konkurentnosti europske industrije, održan 22. svibnja 2013., nije rezultirao nekim bitnim odlukama.

Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger predstavio je u studenom prošle godine dokument o državnim intervencijama u proizvodnji energije u kojem se upozorava da će europske cijene energije nastaviti rasti ako vlade ne poduzmu mjere za smanjenje subvencija za obnovljive izvore energije.

Budući da je većina obnovljivih izvora energije još uvijek skuplja od fosilnih goriva, uveden je čitav niz shema kako bi se podržao i ubrzao njihov razvoj i ispunio europski cilj 20-postotnog udjela obnovljive energije do 2020. godine.

Vijeće za konkurentnost raspravljalo je 20. veljače o političkom dokumentu Europske komisije pod nazivom 'Za europsku industrijsku renesansu', objavljenom u siječnju. Dokument će se naći na dnevnom redu summita EU-a 20. i 21. ožujka, koji će biti posvećen 'rastu, konkurentnosti i zapošljavanju.'

Nekoliko država članica predvođenih Njemačkom i Francuskom istaknulo je potrebu uravnoteženijeg pristupa europskim politikama za industriju, energetiku i klimu.

Industrijska proizvodnja trebala bi do 2020. ostvarivati 20 posto europskog BDP-a, no taj cilj, za razliku od smanjenja emisije C02 za 20 posto, nije obvezujući. Industrijska proizvodnja imala je na početku stoljeća udio od gotovo 18 posto u europskom BDP-u, no on se smanjio na oko 15 posto. Proizvodnja je sada na razini od prije deset godina.

Povećani udio uslužnog sektora u europskom gospodarstvu jednim dijelom objašnjava silazni trend europske industrijske proizvodnje, koju teško pogađaju izdvajanje nekih djelatnosti (engl. outsourcing) i preseljenje proizvodnje na druge lokacije potaknuti visokim porezima i visokim troškovima energije i rada u Europi. No, čini se da je val selidbe proizvodnje u druge zemlje sada stigao do svoga kraja ili se čak preokrenuo jer su proizvođači shvatili mane kineske državne kontrole nad ekonomijom i slabe indijske infrastrukture, a i troškovi rada u tim zemljama počeli su rasti.

'Kako znate, cijene energije u Europi velik su problem', rekao je europski povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani, prenosi EurActiv.

Obraćajući se novinarima nakon sastanka, Tajani je kazao: 'Prvi potez Europske komisije je da prvi put na stol stavi novac za europsku reindustrijalizaciju - stotinu milijardi eura iz strukturnih fondova'. Drugi fondovi koji se mogu koristiti za reindustrijalizaciju uključuju 40 milijardi eura za inovacije i znanstvena istraživanja iz programa Horizon 2020, koji vrijedi do kraja desetljeća.

'Kao prvo, želimo se pozabaviti visokom cijenom energije i nepostojanjem jedinstvenog energetskog tržišta. Vjerujem da je to možda najvažniji prioritet', rekao je grčki ministar za razvoj i konkurentnost Kostis Hatzidakis. 'Moramo ublažiti negativan utjecaj visokih cijena energije koje su dvostruko veće nego u Sjedinjenim Državama i Rusiji. Europski plin posebice tri je do četiri puta skuplji za europske tvrtke nego za njihove američke, ruske ili indijske konkurente.'

Grčko predsjedništvo EU-a priprema pismo s konkretnim prijedlozima u vezi s cijenama energije za proljetni summit EU-a u ožujku, rekao je, ali i upozorio da grčko predsjedništvo 'ne može za šest mjeseci učiniti čuda.' 'Možemo postaviti temelje za novu Europsku komisiju koja će biti osnovana nakon izbora za EP kako bi mogla pripremiti konkretne zakonske prijedloge.'

Predstavnici europskih industrijalaca razočarani su i smatraju da ministri ne žele priznati ono što je očito, a to je da postojeće europske politike za klimu i energetiku štete europskoj konkurentnosti i da ih treba hitno mijenjati.

Umjesto da se to jasno prizna, u zaključcima sastanka navodi se niz istraživanja, uključujući Komisijino istraživanje o visokim cijenama energije u Europi, ali se ne kaže što bi trebalo učiniti da se ta situacija popravi.

'SAD trenutačno privlači velika industrijska ulaganja i poslove. To je prava industrijska renesansa', rekao je Peter Botschek iz Vijeća europske kemijske industrije (CEFIC), koje zastupa 29.000 tvrtki koje proizvode petinu kemikalija na svijetu. Europske izjave o 'industrijskoj renesansi' smatra s druge strane samo 'lijepim riječima'.

Razlog za to, objašnjava, leži u dva čimbenika - revoluciji iskorištavanja plina iz škriljevca u Sjedinjenim Državama i visokim troškovima za energiju u Europi, čija je energetska politika 'podređena klimatskim ambicijama'.

'To smo postigli uvođenjem troškova za emisiju CO2, dodatnih nameta i poreza kako bi stimulirali ulaganja s niskim emisijama CO2 i subvencionirali proizvodnju energije iz alternativnih, uglavnom nekonkurentnih i nepouzdanih, izvora kao što su solarna energija i energija vjetra. Ti izvori energije dobili su prioritetni pristup mrežama potkopavši time ustroj europskog energetskog tržišta i europske politike liberalizacije energetskog tržišta kojima je cilj uspostava unutarnjeg energetskog tržišta ove godine', rekao je.

Europske politike trebale bi se, ističe, umjesto toga fokusirati na diverzifikaciju opskrbe energijom, uspostavu funkcionirajućeg jedinstvenog energetskog tržišta i klimatske politike koje bi poticale a ne ograničavale rast industrijske proizvodnje. Pritom je svjestan da bi takve politike vjerojatno naišle na žestok otpor aktivista za zaštitu okoliša i nekih političara.

'Dvadeset milijuna nezaposlenih u Europi govori dovoljno za sebe i to se više ne smije ignorirati', istaknuo je.

Europska komisija predložila je u siječnju ove godine da EU do 2030. smanji emisiju CO2 za 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. te da se udio energije iz obnovljivih izvora poveća na 27 posto na razini EU-a. Europski konkurenti u Aziji i SAD-u nemaju takva ograničenja.

Brigitta Huckestein, viša menadžerica za energetsku i klimatsku politiku BASF-a, poručuje da bi javnost trebala biti svjesna da će tako visoki ciljevi biti skupi.

BusinessEurope podržava cilj za smanjenje emisije CO2 do 2030., ali smatra da to 'može biti realno samo ako se 2015. sklopi obvezujući međunarodni sporazum o klimi.'

Konačnu odluku o tome moraju donijeti države članice, no Tajani vjeruje da se i klimatska i industrijska politika mogu provesti u djelo. 'To je politička poruka - moguće je imati industrijsku politiku zajedno sa snažnom predanošću borbi protiv klimatskih promjena kroz dobar posao u energetskoj politici', rekao je.