Europska unija odredila je u prosincu 2009. da se bezvizni režim proširi i na Srbiju i Makedoniju, no u međuvremenu je broj osoba iz tih zemalja koje stižu na Zapad i traže politički azil toliko porastao da su se pobunile neke članice EU, prije svih Njemačka, Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Švedska.

Na inicijativu tih zemalja raspravljat će se o mogućnostima ponovnog uvođenja viznog režima u schengenskom prostoru u kojem je većina zemalja EU, ali i Švicarska i Norveška kao nečlanice.

Stručnjaci upozoravaju da nijedna zemlja EU ne može jednostrano suspendirati bezvizni režim, ali postoji mogućnost usvajanja mehanizma koji je Europska komisija predložila u svibnju 2011. kojim je predviđeno kako se države po hitnom postupku mogu skinuti s bijele 'schengenske liste' ako se broj zahtjeva za azil naglo poveća".

Srbija je po broju tražitelja azila na istoj ravni s Irakom i Afganistanom, a više od šest tisuća Srba i Makedonaca koji su azil zatražili u Njemačkoj brojem su premašili čak i Afganistance, potaknuvši zgražanje njemačkih poreznih obveznika, iscrpljenih golemim bremenom koji Njemačka podnosi u borbi protiv dužničke krize u eurozoni.

'Bezvizni režim ne smije voditi zlouporabi prava na azil. Golemi priljev srbijanskih i makedonskih građana mora se odmah zaustaviti', izjavio je nedavno njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich i zatražio ponovno uvođenje viza za zemlje zapadnog Balkana, posebno za Srbiju i Makedoniju.

Kriteriji za ponovno uvođenje viza pojedinim zemljama, po riječima stručnjaka, zasnivaju se na usporedbi broja onih koji ulaze u zemlju s brojem onih koji traže azil i onih koji su dobili pravo na azil.

Kad neka zemlja iz schengenskog prostora utvrdi nerazmjer između broja dolazaka i broja onih koji podnesu zahtjev za azil, njezina vlada najprije traži razgovor s vladom zemlje iz koje dolazi tražitelj azila. Ako to ne urodi plodom, onda se, tvrde stručnjaci, može pribjeći ponovnom uvođenju viznog režima.

Potpredsjednica srbijanske vlade za europske integracije Suzana Grubješić prije nekoliko dana ustvrdila je kako srbijanska vlada neće dopustiti da zbog 'malobrojnih' lažnih azilanata trpe građani Srbije i da će učiniti sve što je što je u njezinoj moći kako bi zajedno s europskim partnerima riješila taj problem u najkraćem mogućem roku.

I organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da bi ponovno nametanje viza Srbiji i Makedoniji bio pogrešan potez.

Ukidanje viznog režima bio je 'najznačajniji potez prošlog desetljeća u jačanju integracije' jugoistočne Europe, upozorava organizacija European Stability Initiative, nazivajući mogućnost ponovnog nametanja viza 'temeljnom i strateškom pogreškom'.

'Ponovno nametanje viznog režima značilo bi težak udarac vjerodostojnosti EU-a u jugoistočnoj Europi', smatra ta inicijativa.