Osim prijevoza, rekreacije i uživanja, Kopenhagen ovim projektima namjerava uštedjeti na troškovima zdravstva. Danska biciklistička mreža godišnje štedi 40 milijuna eura zdravstvenom sustavu, a njena izgradnja ne stoji ni približno toliko.

Lars Gaardhøj, službenik gradske vlasti Kopenhagena, kaže da biciklističke brze ceste služe najviše ljudima koji na posao ili u školu putuju više od pet kilometara. Bez dobre biciklističke infrastrukture građani inače odabiru javni transport ili osobne automobile.

Razlika između biciklističke brze ceste i biciklističke staze u njihovu je održavanju, jer se brze ceste održavaju po jednakim kriterijima kao i ceste za motorna vozila. Pri projektiranju vodi se računa da trasa bude što ravnija, da omogući brži protok bicikala. Biciklističke staze inače krivudaju između drugih prometnica i objekata, kao da su manje vrijedni prometni pravci. Biciklističke brze ceste, naprotiv, jednake su važnosti, što dokazuje i zimsko čišćenje snijega s njih.

'Svi traže bolje biciklističke staze, bolju rasvjetu na biciklističkim putovima, određenu brzinu kretanja i uklanjanje snijega. Upravo to želimo postići i napraviti dugačke biciklističke brze ceste na kojima možete sigurno voziti, uz dobru javnu rasvjetu, s ostalom neophodnom opremom', rekao je Gaardhøj.

Na svakih kilometar i pol moraju se postaviti pumpe za bicikle. Kako stižete bliže gradskom središtu, rad semafora mora biti usklađen tako da se biciklist s kontinuiranih 20 km/h može ubaciti u zeleni val. Gaardhøj kaže da se u projektiranju i gradnji nastoji izbjeći križanja s drugim prometnicima, što je teže u užim gradskim središtima, ali lako u predgrađima.

Danski gradovi na taj način nastoje na bicikle pridobiti i zagrižene vozače motornih vozila, a pogotovo ako oni na posao ili u školu putuju više od pet kilometara. Prva biciklistička brza cesta otvorena je prije godinu dana, a između centra Kopenhagena i predgrađa povećala je broj biciklista za 10 posto na relaciji dugoj 15 kilometara.

Jakob Lisbjerg, 38-godišnji stanovnik Kopenhagena, kaže da je tu novu prometnicu isprobao iz zabave, budući da je mnogo čitao o tom projektu, a i voli voziti bicikl. Nije zadovoljan.

'Treba poboljšati signalizaciju i kvalitetu podloge na nekim mjestima', kritizira Lisbjerg.

Gaardhøj je ipak sretan, jer rastom broja biciklista pada količina stakleničkih plinova ispuštena u Danskoj, a ljudi se rekreiraju, što je osobito važno onima koji putuju na sjedilačko radno mjesto.

'Znamo da Danci postaju sve deblji, ne vježbaju dovoljno, piju previše, puše previše. U takvu sliku izvrsno se uklapa bicikliranje. Ljudi koji bicikliraju postaju zdraviji', ustvrdio je Gaardhøj, osobito zadovoljan procjenom da dansko zdravstvo s biciklistima godišnje štedi 40 milijuna eura.

Polis, mreža europskih gradova i regija koje promoviraju održivu mobilnost, traži da EU pokloni više pažnje ovakvim projektima, iako Europska unija u svojim politikama transporta i zdravstva već naglašava tu poveznicu.

Florinda Boschetti, voditeljica projekata u Polisu, smatra da EU mora pokrenuti konkretne inicijative, a da europski gradovi to već rade.

'Gradovi investicije preusmjeravaju, s onih usmjerenih na motorni promet, na okoliš i biciklističke projekte. To je dobar znak, osobito u vrijeme krize. Rastu troškovi goriva, a mogućnost kupovine opada', rekla je Boschetti EurActivu.

Berlin je otvorio 12 novih biciklističkih brzih cesta. London uspostavlja također 12 takvih prometnica, a u Švedskoj su vlasti odobrile gradnju četverotračne biciklističke brze ceste između Malmöa i obližnjeg sveučilišnog središta Lunda.

Istraživanje Njemačkog ministarstva transporta, piše Deutsche Welle, nedavno je pokazalo da radnici na biciklima bolje i brže rade nego oni koji na posao stalno putuju automobilom. Bettina Cibulski, radnica iz Bremena, na posao putuje biciklom, a jako je zadovoljna i biciklističkom infrastrukturom.

'U Bremenu je sve više ljudi koji bicikliraju na posao, pa su političari odlučili napraviti dobru mrežu biciklističkih staza', rekla je za DW Cibulski.

Vlada njemačke pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija od prošle godine krenula je također u projekt biciklističke brze ceste. Bit će duga 85 kilometara i povezivat će Duisburg, Essen, Bochum i Dortmund. S takvim najavama već su se javile vlasti u Koelnu i Düsseldorfu.

Šveđani u Malmöu za biciklističku brzu cestu s četiri trake do Lunda rezervirali su 4,1 milijun dolara (22,4 milijuna kuna). Malo više nego što je Milan Bandić potrošio novca Zagrepčana na besmislene fontane i unakazio zelenu površinu.

Od Malmöa do Lunda vozit će se bicikli u dvije trake u oba smjera. Švedska agencija za promet Trafikverket prije početka projekta izračunala je da će se investicija isplatiti i da će prometnica imati dovoljan broj korisnika. Gradit će se paralelno sa željezničkom prugom. Da bude jeftinije. S obje strane ceste bit će dvije vrste zaštite od vjetra, živice i grmlja, a i čvrste ograde.