Protiv sastanka se izjasnilo 6 zemlja, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Belgija i Sjedinjene Države. Pet zemalja je glasalo za sastanak i to Rusija, Kina, Južnoafrička Republika, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, a četiri su bile suzdržane Indonezija, Bjelokosna Obala, Peru i Kuvajt.

Tijekom prethodnih glasanja Vijeća sigurnosti nitko nije raspolagao pravom veta.

U pismu krajem prošlog tjedna ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzia je tražio održavanje tog hitnog sastanka i spomenuo ukrajinski zakon o korištenu ukrajinskog kao nacionalnog jezika, u čemu Moskva vidi izravno kršenje duha i slova odrebdi sporazuma iz Minska iz 2015. koje su potvrđene rezolucijom UN-a.

Taj zakon, koji treba stupiti na snagu sredinom srpnja, je 25. travnaj izglasao parlament i već tada ga je Rusija osudila. Zakon proširuje kvote ukrajinskog jezika u audio-vizualnim medijima.

Rusija je zatražila taj sastanak bez prethodne najave, kritizirao je francuski veleposlanik u UN-u Francois Delattre, u objašnjenju francuskog odbijanja sastanka. "Tim sastankom se pokušava dovesti u nepriliku predsjednika Zelenskija", upozorio je, a to su stajalište podržale Njemačka, Poljska i Sjedinjene Države.

"Nema rusko-ukrajinskog sukoba", odgovorio je Nebenzia i rekao da je kriza na istoku Ukrajine ukrajinski problem. On je upozorio da bi stupanjem zakona o jeziku na snagu došlo do "prisilne ukrajinizacije na istoku zemlje", gdje živi rusofona manjina. On je također ocijenio da je zakon u suprotnosti s ukrajinskim ustavom.

Pitanje jezika je teško u Ukrajini koja je bila u sastavu Ruskog carstva i SSSR-a i gdje je korištenje ukrajinskog bilo ograničeno ili ponekad i zabranjeno.

Korištenje ukrajinskog je napredovalo nakon pada Sovjetskog Saveza 1991., i još više od 2014. i početka krize s Rusijom. Ta zemlja s blizu 45 milijuna stanovnika ima veliku rusofonu zajednicu na istoku i jugu zemlje.