Nikada u povijesti Europske unije mišljenje nije bilo doneseno u tako kratkom roku od dana podnošenja kandidature, ali presedan je stvoren ruskom invazijom na Ukrajinu koja je ušla u četvrti mjesec i dio je šire potpore Europe službenom Kijevu u otporu agresoru.

Paris, Berlin i Rim izjasnili su se za to da se Ukrajini "odmah" dodijeli status službenog kandidata, rekao je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron u Kijevu kamo je stigao uz njemačkog kancelara Olafa Scholza i talijanskog premijera Marija Draghija

Kijev je kandidaturu podnio nakon početka ruske agresije 24. veljače i od tada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ne prestaje pozivati EU da dokaže "da riječi Bruxellesa o pripadnosti ukrajinskog naroda europskoj obitelji nisu isprazne".

Ukrajina je "spremna" raditi da postane "punopravna članica" Unije, rekao je Zelenski.

No taj je proces dugotrajan i zemlja kandidatkinja treba ispuniti čitav niz političkih i ekonomskih kriterija (demokracija, pravna država, zaštita manjina, održivo tržišno gospodarstvo) i ugraditi u svoje zakonodavstvo europsko pravo.

Njemački kancelar rekao je za javnu TV ZDF tijekom posjeta Kijevu da bi proces "mogao jako dugo trajati", ali da je važno pružiti Ukrajincima nadu", prenosi u petak agencija dpa.

Sholz nije želio spekulirati koliko bi to moglo trajati no rekao je "Ali je vrijedno - i to je poruka".

Ukrajina je s EU sklopila Sporazum o pridruživanju koji je na snazi od rujna 2017.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je u Ukrajinu doputovala dvaput od početka agresije, priznala je da su vlasti te zemlje "učinile" mnogo da bi mogle podnijeti kandidaturu no da je pred tom zemljom još "golem posao" napose u borbi protiv korupcije i poštivanju pravne države.

Korupcija je u Ukrajini endemska: u izvješću za 2021. godinu nevladina organizacija Transparency International svrstala je Ukrajinu na 122. mjesto od 180. To je ipak bolje nego 2014. kada je bila ja 142. mjestu, ali i daleko od svojih susjeda koje već jesu članice EU, primjerice Bugarske koja je na 78. mjestu i k tomu je najlošija po korupciji.

Kako pronaći jedinstvo

"Za Komisiju ovo je vrlo osjetljivo pitanje jer ne smije od Ukrajine zahtijevati manje od drugih kandidata kojima je u prošlosti dala povoljno mišljenje. Da bi bila vjerodostojna mora održati visoke standarde", ocijenio je Sébastien Maillard s Instituta Jacques Delors.

On očekuje pozitivno mišljenje o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini no uz uvjet da ona ispuni zahtjeve u roku. Takav postupak mogao bis e primijeniti i na Moldaviju, koja bi mogla biti priznata kao "potencijalni kandidat", kao što su Kosovo i Bosna i Hercegovina koji ne ispunjavaju kriterije.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović upravo je u četvrtak signalizirao na temu Ukrajine da on to podržava, ali je i upozorio " Ali ne smijemo zaboraviti na BiH. Što nas sprečava da za BiH učinimo isto, neprestano odugovlačenje uništava tu zemlju".

Mišljenje Europske komisije poslužit će kao osnova za samit čelnika EU-a 23. i 24. lipnja u Bruxellesu

Treba učiniti sve "da bude jedinstveno" mišljenje o kandidaturi Ukrajine i Moldavije, rekao je Sholz, a rezerve su izrazile Danska i Nizozemska. 

Dodjela kandidatskog stausa početak je dugog procesa u kojem Komisija uspostavlja "pretpristupnu strategiju", program podrške za provedbu potrebnih reformi za integraciju, uz financijsku pomoć.

Otvaranje pregovora opet moraju odoboriti dvadesetsedmorica. 

Pet zemalja već ima službeni status kandidata: Turska od 1999., a proces je danas zamrznut;  Makedonija od 2005., Crna Gora od 2010., Srbija od 2012., te Albanija od 2014.

Pregovori još nisu otvoreni sa Sjevernom Makedonijom ni Albanijom. 

Macron, koji je također upozorio da bi pregovori mogli trajati desetljećima, predložio je osnutak europske političke zajednice koja bi prihvatila zemlje aspirantice no takva je inicijativa dočekana u Ukrajini s nepovjerenjem.