Prema procjenama Europske komisije za zdravlje, u Europi se godišnje baci čak 88 milijuna tona hrane, što je gotovo 20 posto sve proizvedene hrane, uz troškove koji iznose vrtoglavih 143 milijardi eura. Problem otpada hrane već je pet godina jedan od ključnih problema Europske unije, pa je stoga Europski komisija predložila akcijski plan kojim bi se do 2030. godine smanjila količina bačena hrane za 50 posto
Problem bacanja hrane u tolikoj mjeri pogađa Europsku uniju da su Francuska i Italija prošle godine bile primorane usvojiti zakon o bacanju hrane, a isti zakon pokušava usvojiti i Velika Britanija koja iz godine u godinu bilježi sve veću količinu bačene hrane te je prema najnovijim podacima postala svjetski lider u ovoj negativnoj pojavi.
Ono što posebno zabrinjava procjene su kako bi do 2020. godine količina bačene hrane u Europskoj uniji mogla narasti na čak 126 milijuna tona.
Stoga ne čudi kako prema zakonu kojeg je početkom prošle godine usvojila Francuska, svi supermarketi s prodajnim prostorom većim od 400 m2 moraju donirati svu hranu koja ima oznaku 'najbolje upotrijebiti do' u dobrotvorne svrhe.
vezane vijesti
Pored toga, supermarketi moraju potpisati ugovore s dobrotvornim udrugama ili će se u protivnom suočiti s visokim novčanim kaznama ili čak zatvorskom kaznom za odgovorne osobe. Oni, pak, supermarketi koji ne doniraju hranu, neiskorištenu hranu mogu pretvoriti u hranu za životinje ili kompost.
U Hrvatskoj se godišnje baci više od 300 tisuća tona hrane, a čak 40 posto tih gubitaka stvara se na razini prodaje i od krajnjih potrošača. Stoga je u listopadu 2015. godine hrvatsko ministarstvo poljoprivrede po prvi put uredilo sustav doniranja hrane i uvelo Pravilnik o doniranju hrane koji ima za cilj smanjivanje bacanja hrane i omogućavanje da hrana dođe do onih kojima je potrebna na učinkovit i transparentan način.
Kako bi, pak, borba protiv bacanja hrane bila što učinkovitija, Europska komisija za zdravlje izdala je naputke za borbu protiv ove pošasti. U komisiji, naime, smatraju kako se planiranjem tjednih obroka i kupnje namirnica, pripremom i konzumacijom, iskorištavanjem ostataka hrane sutradan i kasnije te doniranjem viškova hrane i odvojenim odlaganjem neupotrebljivog dijela do 2030. godine može smanjiti količina odbačene hrane za polovicu.
To je posebno važno budući da se na svjetskoj razini godišnje se baci gotovo trećina hrane, oko 1,3 milijarde tona, a prema drugim izvorima i do polovine hrane, dok istovremeno svakog dana umire 20.000 djece mlađe od 5 godina od gladi.
