Komisiju smo pitali može li potvrditi ili opovrgnuti navode prema kojima je u posljednjem 'slučaju Bandić' prekršena Direktiva 2004/18/EC o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (čl. 81). Naveli smo da je na kršenje Direktive uputio i Peđa Grbin, predsjednik saborskog Povjerenstva za Ustav, poslovnik i politički sustav.  

'Temeljem ograničenih podataka iz Vašeg pitanja, čini se da to pitanje trenutno razmatraju nacionalne vlasti, uključujući tijela zadužena za kazneni progon. Dok referenca na članak 81. Direktive 2004/18/EC može biti relevantna u ovom kontekstu, Europska komisija u takvim okolnostima ne zauzima stajalište koje bi se moglo tumačiti kao štetno po neometano razmatranje ili postupke koje vode nacionalna mjerodavna državna tijela', navela je Leila Brahimi iz Ureda za odnose s javnošću europske povjerenice za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Elżbiete Bienkowske. 

Odgovornost na Republici Hrvatskoj

Prema čl. 81 o mehanizmima nadzora, države članice osiguravaju provedbu Direktive učinkovitim, raspoloživim i transparentnim mehanizmima. 

Kako je tportal već pisao, u GONG-u smatraju da se Direktiva 2004/18 ne može u potpunosti primijeniti na ovaj slučaj jer se odnosi 'na postupke u javnoj nabavi, a ne na poslove za koje je (Hanžeković, op.a.) dobio angažman', iako je situacija složenija od procesa javne nabave s obzirom da je odvjetnik u kaznenom je procesu posudio novac Bandiću kao klijentu. 

Grbin, međutim, navodi da bi prema Direktivi ugovore trebalo dodjeljivati 'na temelju objektivnih kriterija koji osiguravaju poštivanje načela transparentnosti, zabrane diskriminacije, i načela jednakog tretmana i koja jamče da su ponude procijenjene u uvjetima učinkovitog tržišnog natjecanja'.

'Neki mi komentatori kažu da sam pravni faks završio, u najboljem slučaju, dopisno pa je onda potpuno jasno zašto ne razumijem kako možeš biti objektivan, transparentan i jednako tretirati sve ponuđače kod sklapanja ugovora o uslugama, kad jednom od njih visiš 15.000.000,00 kuna?!? Ono što želim poručiti je: svatko ima pravo na obranu u kaznenom postupku, svatko ima pravo na slobodu, ali niti jedan dužnosnik, državni, lokalni, javni, nema pravo primiti novac ili uslugu od osobe koja obavlja usluge za tijelo kojem je dužnosnik čelnik ili koje je povezano s tim tijelom', poručio je Grbin.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, na čelu s predsjednicom Dalijom Orešković, pristupilo je provjeri informacija objavljenih u medijima te je od nadležnih državnih tijela zatražilo potrebne obavijesti i dokaze, doznajemo u srijedu. O odlukama Povjerenstva, javnost će biti pravovremeno obaviještena.

To je tijelo, inače, kod Milana Bandića u lipnju ove godine već dijagnosticiralo sukob interesa, jer je uz gradonačelničku plaću gotovo pune tri godine primao po 2.400 kuna mjesečno kao predsjednik gradske Turističke zajednice. Bandić je tada kažnjen obustavom isplate dijela mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 12.000 kuna, u četiri mjesečna obroka.

Prije službene odluke, čim je problem izašao u javnost, Bandić je izjavio da je 'vratio pare', da u tom slučaju nije 'luk jeo ni luk mirisao', te da je 'Turistička zajednica utvrdila da je napravila glupost'. Problem je, dakako, u tome što je aktualni gradonačelnik hrvatske metropole, od koje njegov odvjetnik uprihođuje milijunske iznose, tada bio predsjednik institucije koja je glupost činila u kontinuitetu.

Kako stvari stoje, glavobolje koje su afera Agram i puštanje Bandića na slobodu proizvele tuzemnim pravosudnim stručnjacima, primjerice po pitanju tretmana okrivljenika prema Pravilniku o načinu izvršavanju mjera opreza, mogle bi u dogledno vrijeme spopasti i briselske stručnjake, ako pitanje možebitne povrede europske Direktive, koja povlači odgovornost Republike Hrvatske i plaćanje visokih penala iz državnog proračuna, u konačnici ipak padne na njihova pleća.