U njemačkim su medijima one sada učestale jer početak cijepljenja ne teče onim tempom kao što se očekivalo. Europskoj komisiji postavljaju se pitanja je li osmislila doista adekvatnu strategiju cijepljenja, a primjerice u Focusu, izuzetno su kritični i prema Angeli Merkel.

EK i Ursuli van der Leyen predbacuje se pogrešna procjena u davanju prioriteta kada se radi o kandidatima za cjepivo, odnosno njihovim proizvođačima.

Osnovna je kritika, dakako, što su se najveće količine budućeg cjepiva dogovarale s AstraZenecom i Sanofijem. AstraZenecino, odnosno oxfordsko cjepivo odobrila je Velika Britanija, no nema još signala da bi se to moglo dogoditi i za zemlje Europske unije.

Cjepivo koje razvijaju Sanofi i GlaxoSmithKline još nije ni došlo do faze 3 kliničkog ispitivanja jer se već u ranijim fazama ispostavilo kako ne pruža dovoljno imunosti starijima od 60 godina. S AstraZenecom je potpisan ugovor za 400 milijuna doza, a sa Sanofijem za 300 milijuna doza.

Ursulu van der Leyen pogotovo se kritizira zbog objave na Twitteru o kupnji dodatnih 100 milijuna doza Pfizer/BioNTechova cjepiva, jer je ta opcija postojala još u studenom kada je ugovor i sklopljen, a odnosio se na 200 milijuna doza s opcijom za još 100 milijuna. K tome su ugovori s AstraZenecom i Sanofijem sklopljeni više od dva mjeseca ranije, donosi Večernji list.