Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu popodne će na plenarnoj sjednici u Bruxellesu raspravljati i glasati o cjelovitoj reformi upravljanja migracijama i azilom, s novim pravilima koja bi trebala uvesti više reda u suočavanju s tim problemom koji muči EU još od 2015. godine.
Pred zastupnicima je paket uredbi od ukupno desetak zakonodavnih akata koji čine pakt o azilu i migracijama, o čemu će glasati nakon rasprave. Reforma pravila o upravljanju migracijama i azilom temelje se na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.
O paketu je postignut privremeni politički dogovor između Vijeća EU-a i Parlamenta i sada taj dogovor trebaju izglasati obje zakonodavne institucije da bi stupio na snagu. Ako paket prođe na današnjem glasanju, Vijeće EU-a trebalo bi ga potvrditi krajem ovoga mjeseca.
vezane vijesti
Privremeni politički dogovor rezultat je kompromisa s kojim nitko nije do kraja zadovoljan. Za krajnju desnicu on nije dovoljno restriktivan za ulazak migranata i politiku azila, a za najveći dio zastupnika Zelenih te krajnje ljevice, paket je prestrog i drže da se njime krše prava migranata. Izvijestitelji za pojedine zakonodavne akte iz ovoga paketa upozoravaju da pozitivan rezultat glasanja nije siguran te da bi pojedini zakoni mogli pasti što bi narušilo ravnotežu cjelovitog paketa.
Tri velike političke skupine, Europska pučka stranka (EPP), socijaldemokrati i liberali većinom podržavaju dogovor, ali među njima ima disidenata, između ostalih zastupnici talijanske Demokratske stranke, koji su dio zastupničkog kluba socijalista i demokrata, te poljski zastupnici iz redova EPP-a.
Belgijsko predsjedništvo je u utorak navečer pozvalo zastupnike da budu odgovorni i odobre vjerojatno najkontroverzniju reformu u ovom sazivu.
Protiv dogovorenog kompromisa je i veliki broj nevladinih organizacija, njih 161 koji su pozvali zastupnike da ga odbace jer bi to bio “veliki korak u krivom smjeru”. Nevladine organizacije odbacuju tvrdnje da kompromis predstavlja uspjeh jer rješava problem solidarnosti među državama članicama i tvrde da vodi ka “kršenju ljudskih prava”.
Dogovoreni pakt, ako prođe, trebao bi donijeti više reda u upravljanju migracijama i azilom, jednim od gorućih problema koji traje još od 2015. godine.
Dogovor predviđa da zemlje prvog ulaza migranata na teritorij EU-a provode stroži postupak azila na vanjskim granicama Unije i imaju više ovlasti u vraćanju tražitelja azila koji imaju male izglede da im bude odobrena međunarodna zaštita.
Pakt predviđa da kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će uplaćivati u zajednički fond EU-a za prihvat migranata ako to odbiju.
Cijeli paket uključuje i pet uredbi o kojima je dogovor između Vijeća i Parlamenta postignut 20. prosinca prošle godine.
Prva od pet uredbi odnosi se na dubinsku provjeru na granicama, što znači da se uvode jedinstvena pravila o identifikaciji državljana trećih zemalja po njihovu dolasku, što treba pridonijeti sigurnosti unutar šengenskog područja.
Druga je uredba o Eurodacu, zajedničkoj bazi podataka u kojoj se prikupljaju točniji i potpuniji podaci za otkrivanje nedopuštenih kretanja. Zatim, uredba o postupcima azila koja predviđa brži i učinkovitiji postupak azila i vraćanja. Uredba predviđa postupak na granici za one koji statistički imaju male izglede za dobivanje azila, ti migranti će biti zadržani u centrima za prihvat na granicama dok se njihov zahtjev ispituje po ubrzanoj proceduri s ciljem da ih se što brže vrati.
Četvrta je uredba o upravljanju azilom i migracijama, kojom se uspostavlja novi mehanizam solidarnosti među državama članicama kako bi se uravnotežio postojeći sustav u kojem je nekoliko zemalja odgovorno za veliku većinu zahtjeva za azil, kao i jasnih pravila o odgovornosti za obradu zahtjeva za azil.
Peta je uredba o kriznim situacijama i situacijama više sile. Ona treba osigurati da EU u budućnosti bude pripremljen za suočavanje s kriznim situacijama, uključujući instrumentalizaciju migranata, poput onoga što čine Rusija ili Bjelorusija kada šalju velik broj ljudi iz trećih zemalja prema teritoriju EU-a.
