Parlament je izrazio duboku zabrinutost zbog pogoršavanja siituacije i krvoprolića u istočnoj Ukrajini te zatražio od Rusije da odmah prestane podupirati nasilne separatiste i naoružane milicije, koje predvode ruske oružane snage, te da povuče svoju vojsku s istočnih granica Ukrajine.

U rezoluciji se kaže da EU mora biti spremna u svakom trenutku uvesti ekonomske sankcije Rusije.

EP 'smatra, da plinovod Južni tok ne treba graditi i da trebaju biti dostupni drugih izvori isporuke', navodi se u tekstu dokumenta.

'EP poziva na usvajanje mjera protiv ruskih tvrtki, između ostalog u energetskom sektoru, kao i ruskih investicija i aktiva u EU, na reviziju svih sporazuma sa Rusijom radi njihove moguće suspenzije', navodi se u rezoluciji.

Zastupnici su, također, naglasili, hitnu potrebu zajedničke politike energetske sigurnosti zbog 'smanjenja ovisnosti EU od ruske nafte i plina, uključujući diversifikaciju isporuke energenata, punu primjenu Trećeg energetskog paketa i mogućnost obustavljanja uvoza plina u slučaju potrebe', piše B92.

Također se daje potpora privremenim ukrajinskim vlastima 'koje imaju pravo upotrijebiti sva vojna sredstva za ponovno preuzimanja nadzora nad svojim teritorijem' te da Ukrajina 'ima pravo na samoobranu na temelju osnivačke povelje UN-a'.

Zastupnici su izrazili nadu da će četvorostrani pregovori u Ženevi, u kojima sudjeluju Sjedinjene Države, EU, Rusija i Ukrajina, dovesti do diplomatskog rješenja krize.

Bugarski ministar emotivno branio Južni tok

Ruski plinovod Južni tok ne smije se blokirati iz političkih razloga i Bugarska planira početi gradnju ove godine unatoč spora između Zapada i Rusije oko Ukrajine, izjavio je u četvrtak bugarski ministar energetike.

Budućnost 2.400 kilometara dugog plinovoda iz Rusije preko Crnog mora do južne Europe, čime se izbjegava Ukrajina, doveden je u pitanje nakon ruskog pripojenja Krima.

Na emotivnoj konferenciji za novinare u Sofiji, ministar Dragomir Stojnev optužio je članice EU-a za politički motivirani pokušaj 'miniranja' projekta i pozvao EU da razmisli o učincima takvoga ponašanja na ostale članice.

Bugarska je članica EU-a i NATO-a, ali je u bliskim vezama s Rusijom i gotovo potpuno ovisi o ruskim energentima, zbog čega je nesklona kažnjavanju Rusije oštrijim sankcijama.

'Južni tok je dugoročni infrastrukturni projekt strateške važnosti. Sada ga oni (Europski parlament) pokušavaju zaustaviti. Kako ćemo se razvijati? Ova kriza pokazuje kako nemamo sigurnu opskrbu plinom za Bugarsku', istaknuo je Stojnev.

'Bugarska je dio europske obitelji, što znači da se moramo ponašati u skladu s europskim politikama. No, solidarnost je jedno od temeljnih načela na kojima počiva EU. Europska komisija bi trebala uzeti u obzir negativne učinke svojih budućih akcija na svaku pojedinu članicu', rekao je bugarski ministar.

Ukrajinska kriza ubrzala je napore EU-a da smanji energetsku ovisnost o Rusiji, dok Moskva već dugo vremena pokušava smanjiti oslanjanje na Ukrajinu kao glavnu rutu plinovoda za izvoz plina u Europu, svoje najveće tržište.

Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettlinger rekao je u ožujku da su razgovori s Rusijom oko odobrenja za gradnju Južnog toka u EU-u na čekanju.

No, Stojnev je najavio da će se Bugarska boriti za projekt i istaknuo da bi joj se trebala nadoknaditi šteta ako spor oko Ukrajine izazove energetsku krizu.

Također je predložio da bi Europska komisija, umjesto blokiranja Južnog toka, trebala zaustaviti uvoz ruskog plina u zapadnu Europu preko Sjevernog toka.

'Zašto se, na primjer, ne stopira izvoz plina kroz Sjeverni tok? To je jedna konkretna mjera. Zašto? No, čini se da treba žrtvovati Južni tok i da se mi s time moramo pomiriti. Ne! Bugarska, ova vlada, branit će nacionalne interese', istaknuo je Stojnev.