Europski sud za ljudska prava (ECHR) zatražio je od Vlade Srbije da dostavi odgovore u povodu navoda da je protiv sudionika masovnog prosvjeda 15. ožujka u Beogradu korišteno zvučno oružje, odredivši rok za izjašnjavanje 31. ožujka, a pravni stručnjaci ukazuju da bi se to moglo odraziti na proces eurointegracija Srbije
U podnesku koji je ECHR-u uputila skupina nevladinih udruga i organizacija traži se izricanje privremenih mjera na temelju činjenice da je 15-minutna šutnja, kojom je odavana počast žrtvama pada nadstrešnice na novosadskom kolodvoru, nasilno prekinuta uporabom još neidentificirano i opasnog zvučnog ili drugog sličnog sredstva, koje je prouročilo tjelesne ozljede i izazvalo veliku uznemirenot, paniku i stampedo okupljenih.
Više od 4000 sudionika prosvjeda svjedočilo je o tome što se dogodilo, prijavljujući niz zdravstvenih tegoba.
vezane vijesti
Srbijanske vlasti kategorički niječu uporabu tzv. zvučnog topa, prvo tvrdivši da ga Srbija ne posjeduje, da bi se kasnije utvrdilo kako MUP ima sonično sredstvo, ali je službena verzija da nije korišteno 15. ožujka.
Sud je Srbiji dao rok da se do 31. ožujka ove godine izjasni o tome "jesu li korištena nedopuštena sredstva protiv demonstranata, koja je pravna osnova za navodnu uporabu takve vrste oružja i koje su mjere zaštite od uporabe takvih sredstava", objavila su nevladine organizacije.
Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava ocijenio je za portal nova.rs da će tek nakon izjašnjavanja i podnositelja inicijative za privremenu mjeru i srbijanskih vlasti ECHR odlučivati ima li povoda za hitno reagiranje i izricanje privremene mjere.
Predsjednica Centra za pravosudna istraživanja Vida Petrović Škero skeptična je da će se nešto konkretno dogoditi jer su se "svi bitni akteri - MUP, sigurnosna agencija (BIA), i vojno-sigurnosna agencija (VBA), te ministar zdravstva Zlatibor Lončar" već očitovali da sonično sredstvo nije korišteno, ali da će tužiteljstvo, navodno, "i dalje raditi na utvrđivanju razloga" koji su mogli izazvati uznemirenost i panično reagiranje građana.
Petrović Škero drži da će odgovor države biti upravo to – da nisu ništa upotrijebili 15. ožujka, te da nema razloga da ECHR izrekne privremenu mjeru kojom bi se državi praktički naložilo da taj uređaj više ne koristi.
"Na državi je da odluči da li će mjeru poštivati ili ne. Ali, ukoliko je ne ispoštuje to ostaje zabilježeno i uzimat će se u obzir jednog dana kad se bude odlučivalo o pristupanju Srbije Europskoj uniji”, smatra Petrović Škero.
