Kibernetički napadi, klimatske promjene i bolesti povećavaju izglede za izvanredne situacije, a 450 milijuna ljudi koji žive u bloku od 27 zemalja moraju biti spremni, rekla je europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib.

Predstavljajući novu strategiju za suočavanje s budućim katastrofama, Lahbib je rekla da su prijetnje s kojima se Europljani trenutno suočavaju 'složenije nego ikad i da su sve međusobno povezane'. Rekla je da je važno 'osigurati da ljudi imaju osnovne zalihe za najmanje 72 sata' u slučaju krize.

Hrana, voda, baterije, osobni dokumenti, lijekovi i kratkovalni radio uređaji među stvarima su koje bi građani trebali nabaviti, navodi Sky news.

Lahbib je reka da bi sama EU trebala izgraditi 'stratešku rezervu' i skladištiti druge kritične resurse, uključujući protupožarne zrakoplove, medicinsku, energetsku i transportnu opremu, kao i specijalizirana sredstva protiv kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.

'Ne možemo se više oslanjati na ad hoc reakcije', upozorila je Lahbib.

Upozorenje dolazi u trenutku kada EU preispituje svoju obranu i sigurnost, posebno nakon što je Trumpova administracija upozorila da Europa mora preuzeti više odgovornosti. Posljednjih godina, Unija je prebrodila pandemiju COVID-19 i prijetnju Rusije, uključujući njezine pokušaje da iskoristi ovisnost Europe o prirodnom plinu kako bi oslabila potporu Ukrajini.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je da bi Rusija mogla biti sposobna izvesti još jedan napad u Europi do 2030.

Francuska, Finska i Švedska već su najavile slične planove, a Švedska je prošle godine ažurirala svoje savjete o civilnim izvanrednim situacijama iz doba hladnog rata 'kako bi bolje odražavala današnju realnost sigurnosne politike'.