Stručnjaci Fonda smatraju da će njene dvije članice - Grčka i Portugal, napustiti taj savez 'u bilo kojem slučaju'.

Mogućnost da Grčka i Portugal ostanu u eurozoni Fond Roubini ocjenjuje sa svega 10 posto.

Tolika je, naime, vjerojatnost da će monetarna unija uspjeti uspostaviti budžetski savez, a da se problemi članica s ogromnim dugovima riješe na račun 'ubrizgavanja' sredstava iz bogatih zemalja centralne i zapadne Europe.

Ekonomisti Fonda tvrde, u svojoj analizi, da je najvjerojatniji scenarij, koji će uslijediti uskoro u eurozoni, 'postepen i žalostan raspad monetarne unije', izlaskom problematičnih zemalja iz njenog sastava, praćen bankrotima i ekonomskim zastojem.

Prema ocjeni eksperta Fonda za sada je, zahvaljujući programu Europske središnje banke (ECB) o otkupu obveznica problematičnih članica eurozone, vjerojatnost nekontroliranog raspada monetarne unije smanjena i procjenjuje se na samo deset posto.

Ako se u narednim mjesecima događaji budu razvijali u pravcu koji predviđaju američki eksperti, glavni napori u eurozoni i cijeloj EU bit će usmjereni na stabilizaciju sada vrlo problematične financijske situacije u Italiji i Španjolskoj - dvije članice eurozone koje su, također, opterećene velikim dugovima.

Italija i Španjolska do kraja 2015. trebaju vratiti dugove, u vrijednosti od 310 milijardi eura i 215 milijardi eura, a bit će im potrebna i eksterna pomoć u vrijednosti većoj od 200 milijardi eura za pokrivanje budžetskih deficita.

Izbjegavanje 'domino efekta' u eurozoni, ako Grčka i Portugal izađu iz te monetarne grupe, je moguće samo ako se na vrijeme 'zaštite' Španjolsku i Italiju, tvrdi Fond Roubini.

Analitičari Fonda također predviđaju da će u Grčkoj, zbog daljnjeg zaoštravanja ekonomske krize i propasti napora EU, Europske centralne banke (ECB) i MMF da spase Atenu od bankrota, doći do novog političkog zaoštravanja.

Na vlast bi, nakon novih izbora u Grčkoj, mogla lako doći Syriza koja oštro kritizira sadašnju ekonomsku politiku vlade i zalaže se za moratorij na otplatu državnog duga.

Takva promjena bi značila otkaz zajedničke valute - eura i povratak na nacionalnu novčanu jedinicu - drahmu s njezinom trenutačnom i dramatičnom devalvacijom kako bi se povećala konkurentska sposobnost grčke ekonomije na svjetskom tržištu.

Devalvacija drahme bi, prema ocjeni američkih financijskih eksperata, pomogla grčkom turizmu i poljoprivredi od kojih zemlja dobiva najveći dio deviznog priljeva.

Financijski eksperti kažu da će sve u eurozoni, kad je riječ o likvidnosti, biti u redu dok ECB daje bankarskom sektoru dovoljno svježeg novca. Kad bi ta pomoć izostala, članice bi morale početi 'mučne pregovore o osnivanju jedinstvenog sustava za garanciju depozita' i izgradnju novog sustava rezervi.

Prema procjeni stručnjaka Fonda Rubini, vodećim zemljama eurozone, prije svega Njemačkoj, ne bi uopće odgovaralo da se same izdvoje iz monetarnog bloka u kome, uslijed dominantne pozicije svojih privreda, imaju velike koristi i ogromne trgovinske suficite.