Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) sugerira da neće postati regulator. Odbacuje i pomisao da u drugim članicama EU-a tajne službe ne sudjeluju u kibernetičkoj zaštiti na sličan način na koji je to planirano u Hrvatskoj, piše u srijedu Jutarnji list
SOA je naglasila da već sada njene usluge ICT zaštite koriste neke značajne privatne tvrtke, ali – dobrovoljno, navodi dnevnik.
U neuobičajeno opširnom odgovoru SOA je Jutarnjem listu potanko opisala kako već četiri godine radi na tome da postane središnja točka za zaštitu državne kritične infrastrukture u području kibernetičke sigurnosti. Novi zakon, koji bi to i formalizirao, navode, tek je finalizacija tog procesa.
'SOA je započela izgradnju Centra za kibernetičku sigurnost 2019. godine uz razvoj nacionalnih sposobnosti za zaštitu hrvatskog kibernetičkog prostora, a pri tome je fokus bio na razvoju stručnih potencijala, tehničke infrastrukture i međunarodne suradnje s partnerskim agencijama u okviru EU-a i NATO-a, kažu u SOA-i.
Pohvalili su se da je u međuvremenu Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e postao 'najrazvijeniji i najkompletniji nacionalni resurs kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj'. Plan koji imaju je da ga se temeljem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti nadogradi i transformira u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.
Zakon, koji je prošao javnu raspravu s čak 119 komentara, naišao je na kritike dijela stručne javnosti koja upozorava da će po tom zakonu SOA postati regulator, da to nije tipično za druge države EU-a i da će uključivati i privatne tvrtke.
SOA u svom odgovoru nije izričito navela da po novom Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti neće postati regulator. Naime nije izravno komentirala sam zakon, ali je pojasnila da ni u jednoj državi u Europi nacionalni centri za kibernetičku sigurnost nisu regulatorna tijela, piše novinar Jutarnjeg lista Bernard Ivezić.