Kad bi u Hrvatskoj bile zabranjene predizborne koalicije, u saborskim foteljama sjedile bi samo tri stranke i to ovim redoslijedom: prvi je SDP koji se približava 30 posto, odnosno ima 29,1 posto. S 2,2 postotna boda manje biračke potpore je HDZ i ima 26,9 posto. Trećeplasirani je Miroslav Škoro koji osvaja 9,9 posto.

Da je Hrvatska jedna izborna jedinica, nijedna više od preostalih 15 stranaka iz ankete ne bi prešla izborni prag. Dakle, ni Most koji je trenutačno ima 3,9 posto, ni Kolakušićeva lista s 2,5 posto, ni HSS s 2,4 posto ni zadnji u ovoj skupini iznad 2 posto - Hrvatski suverenisti s 2,1 posto.

Skupinu daleko ispod 2 posto predvodi stranka Milana Bandića s 1,3 posto i koja je izjednačena s Pametnim (1,3 posto). Trenutačno vladajući HNS zaokružilo bi 1,2 posto birača, onaj dio Neovisnih za Hrvatsku koji je ostao uz Brunu Esih nakon raskola sa Zlatkom Hasanbegovićem ima 1,1 posto.

Živi zid s 1,1 posto je, prema HRejtingu - mrtav! Isto ima i IDS (1,1 posto), s time da kod te izrazito regionalne stranke još jednom napominjemo kako je anketa rađena po principu: cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. U ovoj skupini ostale su još dvije stranke, obje na 1 posto - HSU i HSLS.

U skupini ispod 1 posto su stranke Ivana Pernara (0,8%), Dalije Orešković (0,8%) i Anke Mrak Taritaš (0,8%).

Onih koji ovaj mjesec nisu znali kome bi dali svoj glas točno je 10 posto.

Tko je i koliko rastao, a tko padao u odnosu na prošli HRejting?

Postoji nekoliko događaja koji su mogli imati utjecaj na birače, a onda se i odraziti na rast ili pad pojedine stranke, tako da bi od ovomjesečnog realnije stanje stvari mogli pokazati HRejtinzi sljedećih mjeseci.

Primjerice, pobjeda SDP-ova predsjedničkog kandidata u prvom, pa potvrda te pobjede u drugom krugu izbora sigurno je imala utjecaja na rast te stranke od čak 4,3 postotna boda u samo mjesec dana. S druge strane, HDZ-ovo je biračko tijelo opet potvrdilo nepokolebljivost. Unatoč porazu na predsjedničkim izborima i unatoč aferama dužnosnika te stranke s imovinskim karticama, HDZ je pao za samo 0,05 postotnih bodova, odnosno gotovo ništa. Kod Miroslava Škore usporedba nije bila moguća s obzirom na to da se njegova lista prvi put pojavila u anketi.

Većini onih ispod izbornog praga biračka potpora pada, a ako je netko i rastao, to je bilo zanemarivo. Najveći pad u odnosu na prosinac imaju Mislav Kolakušić koji je izgubio 3,2 postotna boda i Hrvatski suverenisti s padom od 2,57 postotnih bodova.