'Prvi pisani podatak o komarcima koji jedu ljude u Osijeku datira iz 1887. godine, ali osim tog citata, nisu zabilježeni neki podrobniji podaci. Prvi službeni 'odnos' grada Osijeka prema komarcima započeo je 1943. godine, u sklopu cjelokupnog uništavanja, odnosno ukupne deratizacije idezinfekcije na području Osijeka i Đakova. Tek 1959. godine kreće sustavno tretiranje DDT-jem, opasnom kemikalijom koja je kasnije zabranjena. No kako se išlo u trovanje štakora, tako su se odmah špricali i podrumi kao potencijalna mjesta za razvoj komaraca', rekla nam je Ljiljanka Mitoš Svoboda, ekološka novinarka i slobodna aktivistica koja se dugi niz godina bavila tom tematikom i zaštitom okoliša.

Tijekom Domovinskog rata nije provođeno nikakvo zaprašivanje zbog zabrane leta, a od 1995. godine za aviotretmane korišteni su manji poljoprivredni zrakoplovi. Od 1998. godine na snazi je privremena zabrana prskanja komaraca zbog zaštite Ribnjaka u Podunavlju. Zabranjeno je svako tretiranje unutar Parka prirode Kopački rit, a zabrana je na snazi i do danas.

Zbog izuzetne najezde komaraca 2009. godine, tadašnji osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo prekršio je zakon i odobrio 'aviozaprašivanje', pa je kažnjen s 50.000 kuna kazne. Ipak, to je donijelo olakšanje građanima, jer je broj napasnika značajno pao.

SVI U SVAĐI ZBOG KOMARACA

No danas je situacija znatno kritičnija nego te 2009. godine i prijeti da će prerasti u pravu političku krizu. Dramatični apeli da se pomogne građanima pretvaraju se u političke sukobe, a svađaju se i Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku i tamošnji Zavod za javno zdravstvo.

'U samo sedam dana broj komaraca porastao je gotovo dvadeset puta. S broja od 2207 jedinki uhvaćenih u CDC klopke 8. lipnja, broj jedinki porastao je na enormnih 41.900 uhvaćenih komaraca u tim mjernim napravama, i to u samo tjedan dana. Rezultati posljednjeg mjerenja pokazuju da je u 50 posto klopki zabilježeno više od tisuću komaraca, od kojih oni u sjeverozapadnom dijelu grada bilježe ovogodišnji maksimum od preko 11.000 jedinki. Prvenstveno se radi o postajama koje se oslanjaju na izvorišta komaraca, a to su oni inundacijski prostori, uzvodno od Osijeka prema Donjem Miholjcu, odnosno, nizvodno do Aljmaša', iznijela je šokantne rezultate Mirta Sudarić Bogojević s Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayer, nakon mjerenja brojnosti komaraca metodom CDC-klopke na šesnaest lokacija u Osijeku.

Na alarmantnu situaciju upozorio je saborski zastupnik HDSSB-a Krešimir Bubalo, koji je za stavljanje situacije pod kontrolu zatražio, hitno, iz tekuće rezerve, 40 milijuna kuna. I to samo za Slavoniju i Baranju!

'Ne dao Bog, a znamo da su komarci i prijenosnici bolesti, da se dogodi zdravstveni problem, da komarci počnu prenositi određene bolesti, pa pitam onda tko će odgovarati za ono što će se dogoditi u Slavoniji i Baranji', upozorio je Bubalo u Hrvatskom saboru.
Taj nekadašnji osječki gradonačelnik podsjetio je i da su lokalni proračuni smanjeni za oko milijun i osamsto tisuća kuna za razini Hrvatske, a da Osječko-baranjska županija ima 60 tisuća hektara pod vodom, što čini idealne uvjete za razvoj komaraca. Općine su prepuštene same sebi, a zbog nedostatka novca, rijetke su one koje mogu izdvojiti sredstva za suzbijanje komaraca, pa su njihovi stanovnici 'pod policijskim satom' i ne smiju napuštati kuće. Oni koji se to i usude, hodaju puni plikova po tijelu. Na području Erduta posebno je teško. Jedan dječji izlet pretvorio se u pravi horor. Prema dojavi jedne majke, djeca su vrišteći bježala pokušavajući se sakriti od nemilosrdnih uboda letećih krvopija.

Gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić ove godine najavio je rat komarcima. 'Izgubili smo bitku pa sad krećemo u rat novim oružjem zasnovanim na znanstvenoj podlozi', izjavio je Vrkić. Iako je dosadašnje neuspjehe u borbi s komarcima Vrkić pravdao 'naslijeđenim neuspješnim modelom bivše vlasti', ni njegov Stožer za obranu građana od najezde komaraca, osnovan prošle godine, nije zabilježio značajne rezultate.

CILJANI NAPAD NA - LIČINKE

Sada Vrkić najavljuje novi interaktivni sustav. Za njega je potrebno, prije svega, prognoziranje točnog broja komaraca, što će omogućiti ciljano uništavanje ličinki. Cilj je u narednih sedam godina smanjiti broj komaraca i uštedjeti novac za njihovo uništavanje.

'Prognostički model se nadalje dopunjuje podacima monitoringa. Dakle, to je opet onaj kontinuirani izlazak na teren', izjavio je prof. dr. Enrih Merdić s Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku. Ove godine za to će se izdvojiti tri milijuna kuna, a pomoć se očekuje i od države.

No mali su izgledi da Vrkić pobijedi u 'ratu' u kojem je do sada bio poražen do nogu. Naime, jasno je da uništavanje komaraca u samom gradu Osijeku nije dovoljno.

'Trenutno je situacija takva da je pozitivan učinak adulticidnih tretmana u Osijeku kratkotrajan, ali ne zbog neučinkovitosti istih, već isključivo zbog kontinuirane disperzije komaraca s netretiranih područja. I ta će se kretanja događati dokle god se ne smanji gustoća populacije komaraca iznad legala', navode sa sveučilišnog Odjela za biologiju u Osijeku. Kopački rit navode kao potencijalno leglo na oko sto četvornih kilometara, međutim, tamo je zabranjeno larvicidno i adulcitidno (zamagljivanjem) suzbijanje komaraca.

Prema njihovom prijedlogu, nužno je izraditi program kontrole komaraca za svaku općinu na području Osječko-baranjske županije kako bi se donijela strategija kontrole komaraca. Taj program trebao bi biti sastavni dio Programa za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, a temeljio bi se na Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

'Nema potrebe za bilo kakvim programima više. Previše se novca potrošilo na monitoring, a premalo se radilo i izostali su larvicidni tretmani. Iz ureda se ne može voditi politika. Sada je situacija goruća i potrebna je hitna reakcija Vlade koja mora shvatiti da Slavonija i Baranja ne mogu biti zaseban otok u Hrvatskoj', odriješit je Bubalo.

Međusobne optužbe ne prestaju. Borba protiv komaraca podijelila je i struku. Dok Odjel za biologiju tvrdi da grad napadaju komarci iz okolice, u Zavodu za javno zdravstvo kažu da je novi način tretiranja komaraca neučinkovit te da je broj komaraca u stalnom porastu. Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, dva puta je zatražena dozvola za aviotretiranje Pampasa, Tvrđavice, Podravlja, Tenje, Sarvaša i Nemetina, no Zavod je to odbio. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zlatko Pandžić na to odgovara da su uvjeti za takvo tretiranje zadani zakonom - područje mora biti poplavljeno, minirano ili neprohodno sa zemlje, a da to nikako ne može biti izgovor.

'Akcije koje se provode ne rade se prema našim preporukama, nego prema onima s Odjela za biologiju, točnije, prema novom modelu koji se uhodava. Odgovorno tvrdim da je upravo to razlog za ovu pošast komaraca koju građani trpe. Ovo nije ekstremna godina da bi se stanje pripisalo prirodi ili višoj sili, nego tretmani nisu započeti na vrijeme, ne provode se odgovarajućim kapacitetom niti se u cijelosti provode prema pravilima struke', izjavio je Pandžić.

SREĆA U NESREĆI

Iako zvuči nevjerojatno, za sada Slavonci i Baranjci imaju sreće kad je riječ o komarcima. Prema podacima Odjela za biologiju, radi se o poplavnim komarcima koji se javljaju kao posljedica povišenja vodostaja rijeke Drave i Dunava. No opasnost prijeti jer unazad dvije godine, u okolici Osijeka zabilježena je pojava tigrastih komaraca, prvo u mjestu Tenji, a onda i Čepinu, a što povećava rizik od zaraznih bolesti. Njihovu pojavu prof. Merdić ocijenio je alarmantnom jer su nakon pojave jedne jedinke, prošle godine već pronašli legla. Posebno je zabrinjavajuće jer ih se tretira isto kao domaće komarce, a njih je teško kontrolirati, legla su im puno manja i teže se pronalaze. Ti komarci, prema njegovim riječima, puno su agresivniji i aktivni dvadeset i četiri sata, pa se ove godine očekuje i njihov povećan broj. Iako za sada nema pojava zaraznih bolesti, ipak se unatrag nekoliko mjeseci bilježi pet slučajeva na području Osječko-baranjske županije, u kojima se kao posljedica uboda komarca pod kožom čovjeka pojavio parazit koji se inače pojavljuje u psa. 

'Ako komarac ubode psa zaraženog parazitom i potom ubode čovjeka, može mu prenijeti parazita koji tada krvlju putuje tijelom i može se nastaniti u bilo kojem dijelu tijela', objasnili su KB Osijek. U Hrvatskoj je za sada pronađeno 50 vrsta komaraca. Prvi nalaz tigrastog komarca evidentiran je u Zagrebu 2004. godine, a do danas je zabilježen u najmanje osam županija.

Možda bismo za borbu protiv komaraca u Hrvatskoj mogli koristiti stari isprobani način kojim se stanovništvo Slavonije i Baranje, u proteklim stoljećima, borilo s napasnicima. U rano proljeće zalijevali su bare i močvarne površine starom mašću kako bi onemogućili razvoj ličinki. Možda bi se trebali stručnjaci koji troše milijune i milijarde na istraživanje, monitoring i brojanje uboda, trebali okrenuti jednostavnijem i učinkovitijem načinu rješavanja tih nagomilanih krvopija.