Ulazak na najveći sajam u Europi EXPO nalikovao je ulasku u zračnu luku pri kojem se provode rigorozne sigurnosne mjere protiv terorizma. Naoružani karabinjeri pregledavali su sve, a sva oprema i putne torbe morali su proći rendgen. Kako su nam objasnili, kontrola je pojačana jer je na EXPO-u zasjedanje Ujedinjenih Naroda na kojem se predstavlja njihov projekt svijeta bez gladnih pod nazivom 'Zero Hunger Generation'.

Promrzli, bez jakni, nakon dugog čekanja u redu i hodanja kroz masu posjetitelja i školskih 'izletnika', konačno smo stigli na EXPO. Već pri samom ulasku zaključili smo da se početna muka isplatila. Fascinantan prostor od milijun četvornih metara na kojem je 145 država prezentiralo svoja bogatstva u paviljonima najmaštovitijih oblika i dizajna. Neki od izlagača sami su izgradili svoje paviljone dužinom glavne ulice zvane Svjetska Avenija, a posebnu pažnju plijenio je katarski paviljon s građevinom sličnom košarkaškom košu. Engleska je izgradila ogromnu košnicu, Nizozemska veliki kotač, Azerbajdžan prozirne sfere, dok je vijetnamski paviljon bio inspiriran lotosovim cvijetom.

Koncept sajma postavljen je tako da posjetitelji dolaze na glavni trg Piazza Italia, koji simbolizira mjesto gdje se Italija susreće sa svijetom. Ovogodišnji Expo dizajn inspiriran je rimskim kastrumom, oblikovanim poput križa s dvije velike okomite ulice Cardo i Decumano. Tlocrt je osmišljen tako da ponudi maksimalnu futurističku arhitekturu i nebodere iza kojih su veličanstvene pozadine. Objekti su montažni, a dizajnirani su da budu energetski učinkoviti i samoodrživi. Za tu priliku zasađen je i vrt s 12.000 stabala, vodom i kanalom, te 'minijaturnim gradom', a najveće oduševljenje izazvalo je 37 metara visoko 'Drvo života' postavljeno u jezero Arena, oko kojeg su se uz glazbu uzdizali vodoskoci, a 'drvo' je uz specijalne efekte i svjetla oživljavalo svake večeri.

Sve to napravljeno je kako bi 20 milijuna posjetitelja, koliko ih prođe Svjetskom izložbom EXPO, moglo uživati u raznim događanjima, izložbama i degustaciji tradicionalnih gastronomskih specijaliteta ponuđača iz cijelog svijeta. No za to se ipak trebalo naoružati strpljenjem. Redovi su bili kilometarski, a mladić pred japanskim paviljonom iznenadio nas je kad je rekao da u redu čeka šest sati kako bi ušao u paviljon. Slično je bilo i s ulaskom u druge paviljone, a najveću upornost su iskazali Talijani koji su za ulazak u svoje paviljone, koji su se otvarali tek u poslijepodnevnim satima, već rano ujutro počeli stvarati redove.

Ovogodišnji 54. svjetski sajam EXPO, koji traje od travnja do kraja listopada, održava se pod sloganom 'Feeding the Planet, Energy for life', a tematizirao je pitanje hrane i održivosti na planetu Zemlji. Ne iznenađuje što je za tu temu odabran sajam u Milanu jer je upravo Italija jedan od centara svjetske gastronomije, a sada su joj se pridružile i druge države koje su predstavile svoje vrhunske tehnologije i ideje za napredak čovječanstva. Uz prikaz svjetskih kulinarskih tradicija, EXPO je postao prostor na kojem su se razmjenjivale ideje kako proizvesti dovoljno zdrave hrane za sve ljude na svijetu.

Upravo na ta pitanja, iskorjenjivanje gladi i poboljšanje načina proizvodnje hrane, bili su fokusirani i okupljeni vodeći lideri Ujedinjenih naroda na Milanskom Expou, gdje je svečano proslavljen Svjetski dan hrane i obilježena 70. obljetnica utemeljenja FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations).

'Glad je više od nedostatka hrane - to je strašna nepravda', rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u svom obraćanju. 'Mi smo ovdje kako bismo izgraditi globalni pokret koji će stati na kraj gladi. Moramo stvarati nova partnerstva i omogućiti bolje načine rada.'

UN-ov glavni tajnik istaknuo je još razmjere otpada i gubitka hrane, misleći pritom na činjenicu da se godišnje baca oko 1,3 milijarde tona hrane, te je naglasio da je čak trećina hrane proizvedena na globalnoj razini. 'Ljudi svugdje znaju da je bacanje hrane sramota', rekao je on.

Udruženi u globalnu borbu protiv gladi, okupljeni na Milanskom Expou složili su se da treba ubrzati napore na iskorjenjivanju ovog sramotnog problema postmodernog svijeta u kojem oko 870 milijuna ljudi još uvijek pati od pothranjenosti, dok s druge strane, oko 2,8 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pretilosti.

'Prije svega, brzo moramo povećati dostupnost hrane i omogućiti bolju prehranu svima. Drugo, moramo ubrzati pomak proizvodnje i potrošnje hrane prema istinski održivim sustavima', rekao je José Graziano da Silva, direktor FAO-a, te dodao da je dobra prehrana jedan od najboljih izvora ekonomskog rasta, što pridonosi miru i stabilnosti u svijetu.

Pozivajući se na ovogodišnju temu Svjetskog dana hrane, 'Socijalna zaštita i poljoprivreda - razbijanje ciklusa ruralnog siromaštva', istaknuo je da 'proizvodnja i gospodarski rast sami ne rješavaju problem ako će gladni opet ostati prepušteni sami sebi… Indija, Brazil, Etiopija i druge zemlje pokazuju nam da omogućavanje najsiromašnijima da si sami kupe hranu, nudi pristupačan ključ iskorjenjivanja gladi'.

'Socijalna zaštita omogućuje gladnima da pobjegnu od gladi uz vlastite napore i tako postignu dostojanstven i produktivan život', dodao je.

Direktor FAO-a Da Silva zahvalio je svim poljoprivrednicima svijeta, ribarima, šumskim radnicima i drugima koji sudjeluju u proizvodnji hrane i poljoprivredi za njihov doprinos i 'nevjerojatna postignuća' u povećanju hrane premda se svjetsko stanovništvo utrostručilo od 1945. godine.

Pohvale FAO-u uputio je i papa Franjo, s posebnim naglaskom na socijalnoj zaštiti.

U papinskoj poruci istaknuto je da glad uzrokuje nepravedna raspodjela 'plodova zemlje' i neadekvatan razvoj poljoprivrede, na što FAO mora reagirati hitnije nego ikad jer takva nepravedna raspodjela generira nasilje u jednom ili drugom obliku, te da je nezamislivo društvo u kojem nekolicina drži resurse, a ostali su osuđeni na 'skupljanje mrvica'.

I ostali sudionici programa Zero Hunger Generation složili su se da se samo zajedničkim djelovanjem može osigurati sigurnost hrane i održivo korištenje prirodnih resursa.

No ključnu ulogu u okončanju gladi i siromaštva ima socijalna zaštita. Bez nje, siromašne zajednice u stalnoj su opasnosti od gladi i siromaštva, pogotovo kada su suočeni s krizom ili bilo kakvim udarom prirode. Ugradnjom programa socijalne zaštite u nacionalne razvojne strategije i politike, vlade mogu pružiti veću stabilnost prihoda i sposobnost za upravljanje rizikom, čime se pridonosi smanjenju siromaštva i nesigurnost hrane u duljem razdoblju. Zapravo, socijalna zaštita je visoko rangirana do 2030. za održivi razvoj i smatra se važnim sredstvom za postizanje cilja- završetak siromaštva u narednih 15 godina.

Nažalost, Republika Hrvatska jedina je članica Europske unije koja ne sudjeluje na EXPO-u, a kao razlog odustajanja Vlada je navela racionalizaciju troškova u tijelima državne uprave uslijed ukupne gospodarske situacije, dodatno otežanom elementarnom nepogodom. Izostanak među predstavnicima ekološke poljoprivrede mediteranskih zemalja, gdje su se na EXPO-u predstavili i Crna Gora i Republika Srbija, neki hrvatski mali proizvođači smatraju dokazom da se samo deklarativno predstavljamo svijetu kao enogastronomska i ekološka destinacija, a da u biti nudimo samo masovni turizam.

'Nesudjelovanjem na EXPO-u je Vlada našim proizvođačima hrane poslala poruku da nisu bitni za promišljanje održive budućnosti ove zemlje, da je nafta u Jadranu puno važniji projekt jer hrana je ionako samo roba pa ćemo je od silnih naftnih dolara lako uvoziti ako nam je bude usfalilo. Šalju poruku da su joj multinacionalke draže od seljaka', prokomentirao je za medije Goran Zgrablić, mali maslinar iz Istre, jedan od osnivača Taste of Croatia, internetskog projekta za mapiranje malih proizvođača hrane i vina.

Novinarka tportala, kao i broji novinari iz Europe, posjetila je milanski EXPO u organizaciji Europske komisije, DG Agri (Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj).

Virtualna šetnja paviljonima ovogodišnjeg sajma EXPO.