Agencija za komunikacijsko savjetovanje Quadrans provela je istraživanje o prisutnosti i aktivnosti političkih stranaka na društvenim mrežama 'Politika na mrežama 2015.'
ZAGREB - SDP je zauzeo prvo mjesto na Quadransovoj rang listi Facebook Top 15, listi koja rangira hrvatske političke stranke prema uspješnosti njihove komunikacije na Facebooku. Živi zid druga je stranka po uspješnosti, Most je treći, dok je HDZ zauzeo četvrto mjesto.
Ova rang lista dio je istraživanja 'Stranke na mrežama 2015.', u kojem Quadrans, agencija za komunikacijsko savjetovanje, evaluira rujansku online komunikaciju 26 hrvatskih stranaka na šest vodećih mreža (Facebook, Twitter, Instagram, Linkedin, Google+ i YouTube). Od 26 promatanih stranaka (18 parlamentarnih stranaka, jedna samo EU parlamentarna stranka i sedam neparlamentarnih stranaka) njih 22 (85 posto) prisutne su na društvenim mrežama, ali se samo za 15 stranaka može zaključiti da aktivno i kvalitetno komuniciraju na Facebooku (>30 postova od 1. rujna i >1.000 fanova), a za jednu da to čini na Twitteru (>300 followera i >500 tvitova ukupno), priopćili su iz agencije.
'SDP, Živi zid, Most i HDZ dominiraju na Facebooku i značajno odskaču po svojim rezultatima od ostalih stranaka. Njihove stranice ističu se ili cjelokupnom kvalitetom upravljanja sadržajima i stranicom (SDP) ili veličinom mrežne zajednice i mnogobrojnošću objava (Živi zid, HDZ) ili kombinacijom intenzivne aktivnosti fanova s uspješno kreiranim postovima koji postižu komunikacijsku reakciju fanova (Most)', istaknula je mr. sc. Aleksandra Kolarić, komunikacijska savjetnica i direktorica agencije Quadrans.
Ranking na Quadransovoj listi, kao i ostatak online analize, temelji se na analizi podataka objavljenih u razdoblju od 1. rujna do 9. listopada 2015. Stranke su na listi rangirane prema ukupnom zbroju bodova koji su ostvarile temeljem evaluacije četiriju kriterija: broja fanova, komunikacijske uspješnosti posta, aktivnosti fanova i kvalitete upravljanja stranicom, koja se očituje u korištenju raznolikih mogućnosti koje pruža Facebook.
Deset stranaka redovito tvita (imaju po stranci više od 300 followera i ukupno više od 500 objavljenih tvitova), a njih devet objavilo je barem jedan videosadržaj nakon prvog rujna na YouTubeu. Fotografije na Instagramu objavljuju HNS i stranka Ruže Tomašić, HKS, što pokazuje da je ova mreža prilično podcijenjena među hrvatskim političarima s obzirom na to da se radi o mreži s velikim globalnim rastom i učinkovitom komunikacijom.
HNS je jedina stranka koja aktivno komunicira na svih pet društvenih mreža, a Quadransovo je istraživanje pokazalo kako je najviše stranaka aktivno na jednoj, dvije ili maksimalno tri mreže. Tako su HDZ, HDSSB i HKS aktivni na četiri društvene mreže, SDP, ORaH, Živi zid, ID, Naprijed Hrvatska, Reformisti i HSP AS na tri mreže, dok su HSLS i IDS aktivni na svega dvije društvene mreže. Petnaest analiziranih stranaka imalo je u rujnu zajedno više od 200.000 fanova na FB-u, od čega pola njih pripada fanovima Živog zida, stoji u analizi istraživanja.
Svih 15 stranaka zajedno je proizvelo, od 1. rujna do 9. listopada, više od 1.300 postova koji su ukupno polučili više od 290.000 lajkova, dijeljenja i komentara, čiji lavovski dio otpada na četiri najuspješnije stranke. Što se tiče dnevnog broja postova koje stranke objavljuju, HDZ i Živi zid objavljuju dnevno prosječno tri puta više postova od ostalih stranaka.
Od 15 stranaka, prvi je svoju stranicu na Facebooku, u veljači 2009., otvorio IDS, dok je Naprijed Hrvatska najmlađa stranka na FB-u, jer je svoju stranicu otvorila u svibnju ove godine, nakon osnivanja. Prvi tvit tvitnuo je SDP u rujnu 2009., a Naprijed Hrvatska i na ovoj je društvenoj mreži najmlađa stranka (listopad, 2015.).
'Hrvatske stranke se u korištenju društvenih mreža značajno razlikuju u komunikacijskoj filozofiji. HDZ svoje fanove i followere cijelo vrijeme drže unutar vlastite digitalne priče (linkaju na tekstove na svom webu) konzervativno (nema videa, vrlo rijetki vizuali) i produkcijski intenzivno. Za njih su mreže jednosmjerno sredstvo informiranja (nema odgovaranja korisnicima), što je rezultiralo manje uspješnom interakcijom nego kod konkurencije. SDP, s druge strane, njeguje otvorene odnose sa svojom zajednicom (odgovaraju na komentare), pristup je puno moderniji (često koriste video i vizuale), filozofija mu je dvosmjerna komunikacija, označuje/tagira druge stranice, objavljuje linkove na tuđe web-stanice (pretežno medijske). Ali SDP zanemaruje potencijalnu sinergiju svog weba i svojih mreža', naglašava Kolarić.
Premda otvoreni profil na Twitteru ima čak 14 stranaka, a među njima je 10 onih koji aktivno koriste taj kanal, jedini je koji zaista tvita prema pravilima uspješne komunikacije SDP. Tvitovi su kod drugih stranaka u cijelosti ili u većem dijelu automatizirani tj. namješteni na način da se na Twitteru automatski objavljuju objave s weba ili s Facebooka. To je način komunikacije koji twitter-zajednica složno prezir te je besmislen i potpuno neučinkovit. Hrvatske političke stranke nedovoljno pažnje posvećuju mogućnostima koje pruža YouTube, gdje 12 stranaka ima otvoren kanal, ali aktivno komunicira samo njih devet. HDZ, ORAH, HNS i HDSSB aktivno komuniciraju na mreži Google+ (minimalno jedna objava nakon 1. rujna), a ORaH, s više od 600 followera, iskače uspješnošću iz ove skupine.
Stranke najviše vole objavljivati postove s fotografijama i kratkim tekstom, a SDP, MOST, HDSSB i HSP oznaku # (hashtag) sustavno koriste za komuniciranje izbornih slogana. Zadnji alat koji je preplavio stranice i profile kandidata u američkim predsjedničkim predizborima, .gif sadržaj, ne koristi nijedna hrvatska stranka. Većina stranaka gumb Poziv na akciju (Call to action) koristi za pridobivanje novih članova, ali nijedna to ne čini za prikupljanje donacija. Daljnja analiza pokazala je i da stranke nisu sklone omogućiti svojim korisnicima objavljivanje postova na stranačkim zidovima, ali istovremeno imaju aktiviranu opciju čavrljanja (chata) s administratorom stranice. Verificirane FB stranice imaju HNS, HSLS i IDS, dok na Twitteru nitko nema verificiran profil. Cijelo istraživanje 'Stranke na mrežama 2015.' dostupno je na linku