Kako je živjeti u Hong Kongu, najskupljem gradu na svijetu u 2019. godini? Ako je riječ o cijenama stambenog prostora, Hong Kongu doista nema premca. To pokazuje 15. godišnja anketa o demografskoj dostupnosti stambenog prostora (15th Annual Demographia International Housing Affordability Survey) objavljena u Business Insideru, koja obuhvaća 309 gradskih područja u Australiji, Kanadi, Kini (samo Hong Kong), Irskoj, Novom Zelandu, Singapuru, Velikoj Britaniji i SAD-u.

Bez europskih metropola

Prema tom kriteriju, osim Hong Konga, među deset trenutačno najskupljih gradova u svijetu nalaze se kanadski Vancouver, australski Sydney i Melbourne, tri kalifornijska grada, Santa Cruz, San Jose i Los Angeles, dva novozelandska, Tauranga-Western Bay of Plenty i Auckland, te na desetom mjestu kalifornijski San Francisco. Na popisu najskupljih nema nijedne europske metropole.

Za građane Hong Konga to konkretno znači ovo: prosječan najam 85 četvornih metara namještenog stana u boljem dijelu grada plaćaju, preračunato u našoj valuti, astronomske 35.592 kune mjesečno, 24.385 kuna u jeftinijim četvrtima! Najam 45 četvornih metara u boljim dijelovima diže se na 22.603, izvan strogog središta plaća se 15.562 kune mjesečno, što si ne može priuštiti nitko s prosječnom mjesečnom plaćom od 26.000 kuna, a jedva i pristojno plaćeni IT projekt menadžer s 41.700 kuna mjesečno.

Grad budućnosti

O kupnji stana mogu sanjati samo oni koji žongliraju milijunima dolara. Nije čudo, jer bivša britanska kolonija na jugoistoku Kine, četvrto najgušće naseljeno područje na svijetu, najveće je uvozno-izvozno azijsko središte kroz čije luke prolazi roba sa svih strana, nakrcano sjedištima multinacionalki što cijenu najma stambenog i poslovnog prostora, naročito u poslovnom i administrativnom dijelu grada, diže do besvijesti.

Ali koliko ima kriterija za izračune skupoće, toliko ima tablica najskupljih gradova u svijetu. Britanski Economist Intelligence Unit (EIU) – dio multinacionalne kompanije The Economist Group kojoj pripada i istoimeni magazin – svoju dvogodišnju ljestvicu radi uspoređujući cijene 160 proizvoda i usluga, od hrane i pića, do odjeće, režijskih troškova i troškova zdravstvenih usluga. Prema njemu, titulu najskupljeg grada u svijetu 2018. petu godinu zaredom nosi Singapur.

I ovaj grad-država s 5,6 milijuna žitelja, stisnut na otočiću uz južni dio Malezije, jedno je od najvažnijih prometnih i ekonomskih središta Azije. To je ‘grad budućnosti’ zbog primjene naprednih tehnologija, četvrti je financijski centar u svijetu s ključnom ulogom u svjetskoj trgovini, sjedište je najrazvikanijih multinacionalnih kompanija, a sve to diže troškove života njegovih stanovnika, među kojima je 42 posto stranaca.

Slijede ga Pariz i Zürich, među deset najskupljih njih pet je iz Europe (uz Pariz i Zürich još Oslo, Kopenhagen i Ženeva). Prema britanskom EIU, francuska je prijestolnica ostala ‘strukturno ekstremno skupa za život’ jer su joj u odnosu na druge europske gradove donekle umjerene tek cijene alkohola, duhana i prijevoza.

Na toj britanskoj ljestvici najskupljih Hong Kong je na četvrtom mjestu. Zašto četvrtom? Pa, prežive li najamninu plaćenu zlatom, ostali troškovi života žiteljima tog grada su podnošljivi, uključujući troškove režija koji nisu nedostižno viši nego Zagrepčanima. Na popisu deset najskupljih IEU-a nema nijednog američkog grada, unatoč popularnoj priči da su New York i Los Angeles na samom svjetskom vrhu. Mada do 2013. najskuplji grad u svijetu, Tokio se zbog niske inflacije jena spustio na 11. mjesto.

Najskuplji za strance

Savjetodavna američka tvrtka Mercer pak radila je listu najskupljih gadova za strance koristeći New York kao polazište za usporedbu s drugim gradovima. Među 209 gradova Mercer je također Hong Kong ocijenio najskupljim. Drugi je Tokio, treći Zürich, a Singapur na četvrtom mjestu, slijede ga Seul, Luanda (Angola), Šangaj, N’Djamena (Čad), Peking i Bern. I ovdje šest azijskih gradova pokazuje da se kapital, a s njime i visoki troškovi života sele na istok.

Zanimljiv je način ocjene najskupljih zemalja poslovnog magazina CEOWORLD koji izlazi u Britaniji i SAD-u. Mada analiziraju skupoću zemalja, njima je polazno mjerilo grad New York, kojemu daju indeks 100, a sam indeks je kombinacija podataka iz različitih izvora, od indeksa Numbeo (najveće internetske baze podataka troškova života), do izvješća nacionalnih i međunarodnih medija.

Prema CEOWORLD-u, Švicarska je s najvišim indeksom 121,7 najskuplja zemlja u svijetu, među prvih 20 država 12 je europskih, a Hong Kong, kao autonomni teritorij u Kini, osmi je s indeksom 78,14.

Bez obzira tko radio liste najskupljih gradova, na prvih 10 mjesta nigdje nema Londona. Na listi Mercera britanska prijestolnica dijeli 19. mjesto s Brazzavilleom (Kongo), dok se prema CEOWORLD-u Ujedinjeno Kraljevstvo na ljestvici najskupljih zemalja našlo na 24. mjestu. Pa ipak, zbog neizvjesne budućnosti nakon Brexita, The Telegraph je nedavno prestrašenim Britancima šeretski sugerirao da krenu u vlastiti Brexit, to jest u raskid s Britanijom i u potragu za jeftinijom i egzotičnijom alternativom. Dakako, iz Londona nema smisla seliti se u bivšu koloniju Hong Kong, kao ni u nekadašnju britansku krunsku koloniju Singapur. Nije zgodno seliti se ni na britanski otočni teritorij Bermuda jer je prema indeksu Numbeo skuplji od najskuplje Švicarske. The Telegraph stoga računa na to da se Britancima najviše isplati selidba u neki od gradova Indije, Moldavije, Pakistana, Kazahstana i Nepala, a zbog blizine u Europi dolaze u obzir i malo skuplja Makedonija, Srbija te Bosna i Hercegovina.