Pod uvjetom da je osnovica u oba slučaja svima u javnoj službi u pregovorima za temeljni kolektivni ugovor povećana za tri puta po dva posto, odnosno ukupno za 6,12 posto do listopada iduće godine, ta bi učiteljica u oba slučaja imala 596,94 kune veću plaću, piše Jutarnji list.

Da je pak Vlada prihvatila zahtjev sindikata i podigla koeficijent nastavnika za 6,11 posto, tada bi učiteljica u listopadu sljedeće godine imala plaću višu za gotovo 1000 kuna.

Učiteljica iz ovog primjera sada ima neto plaću od 6985,68 kuna, a da prihvati aktualnu ponudu Vlade, imala bi plaću u iznosu od 7582,62 kune, dok bi, da se prihvate zahtjevi svih sindikata, primala 7920,57 kuna.

Pokazuju to izračuni Jutarnjeg lista, napravljeni sa svim parametrima: osnovnom bruto plaćom kao umnoškom koeficijenta i aktualne osnovice, dodatka od pola posto po godini staža koji se izračunava temeljem osnovne bruto plaće, uz prosvjetni dodatak od 13,725 posto, koji se izračunava na bruto plaću uvećanu za godine staža.

Također, uzeli su u obzir to da se nakon Nove godine osobni odbitak povećava s 3800 na 4000 kuna, dok prijevoz nije uračunat.

A hoće li učitelji prihvatiti Vladinu ponudu? O 34. danu štrajka u osnovnim i srednjim školama govorili su 'U mreži Prvog' posebni savjetnik premijera i pregovarač sa sindikatima, akademik Zvonko Kusić, učiteljica razredne nastave Nikolina Matovina Hajduk te profesorica Ivana Valjak Ilić iz mreže Nastavnici organizirano.

Valjak Ilić rekla je da je, nakon ponude, jučer atmosfera bila jednoglasno 'ne' - ljudi su ogorčeni jer je na stolu ponuda koja nema veze s njihovim zahtjevima, a to je povećanje od 6,11 posto kroz koeficijente. Time žele da se njihov rad vrednuje na adekvatan način jer ih je većina zaposlenih s visokom stručnom spremom, a njihovi su koeficijenti najniži u javnom sektoru s visokom stručnom spremom. Dodala je da vjeruje kako će se prosvjetari jednoglasno izjasniti s 'ne'. Ne vidi zašto bi ponuda Vlade od 10,4 posto bila bolja za njih jer povećanje osnovice ionako ide svima.

Kusić se osvrnuo na prve reakcije i kazao je kako uvijek postoji 'tiha većina' - oni koji su glasni često mogu stvoriti pogrešnu sliku. Naglasio je kako je ovaj sektor desetljećima zanemarivan, a smatra da je to počelo još u socijalizmu, kada je padao ugled školstva i obrazovanja. Dodao je da su prosvjetari identificirali svoje dostojanstvo s koeficijentima. Pojasnio je ponudu Vlade - ona je premosnica dok se ne korigiraju koeficijenti, a Vlada je pristala da se oni isprave jer nisu pravedni. Rekao je da shvaćaju emocije koje su snažne i govorio o tome zašto je obrazovanje loše tretirano u društvu - svaka Vlada kada dođe na vlast bavi se tekućim problemima.

Matovina Hajduk govorila je o plaćama i gubicima kroz koeficijente, a smatra da se kod nas sustavno zanemaruje zaštita dostojanstva cijelog sektora. Pojasnila je da su pregovori teška i složena situacija te da svatko treba odstupiti od svog početnog stava. Također je rekla da su svi koji su radili u eksperimentu Škola za život dobili povećanje na plaću, a sada su svi ušli frontalno u Školu za život, a nisu dobili ista materijalna sredstva. Dodaje da je trenutak da se traže koeficijenti za složenost posla. Kusić kaže da su tražili 6,11 posto, a dobili su 10,4 posto i reviziju te ne vidi gdje je problem jer su dobili više nego što su tražili, ali razumije njihov revolt i shvaća koliko su profesori važni.