Dan prije sastanka, krimske vlasti planiraju održati referendum koji Zapad ocjenjuje nelegalnim, a na kojem se očekuje da će se velikom većinom poduprijeti pripojenje Krima Rusiji.

Očekuje se da će EU usvojiti mjere slične onima koje je odredio američki predsjednik Barack Obama, koji je odlučio o zamrzavanju imovine i zabrani putovanja za ruske ili krimske dužnosnike koje SAD smatraju odgovornima za prijetnje ukrajinskom teritorijalnom integritetu.

SAD je upozorio da su i dodatne mjere moguće, dok su vlade EU-a kazale da će svaki daljnji korak Rusije prema destabilizaciji stanja u Ukrajini 'dovesti do dodatnih i dugoročnih posljedica za odnose u više područja' između Rusije i država EU-a.

Slijedi popis mjera koje su zapadne zemlje već poduzele kako bi izvršile pritisak na Rusiju, te daljnje opcije koje su im na raspolaganju.

Među postojećim uvedenim sankcijama, vođe G7 najavile su da prekidaju pripreme za ovogodišnji summit G8 s Rusijom u Sočiju. To je više simbolična gesta ali će imati negativnu ukupni utjecaj na investitore.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) najavila je da prekida pregovore o ruskom ulasku u tu organizaciju, koji traju od 2007.

Europska unija prekinula je pregovore o novom viznom režimu između EU-a i Rusije, koji je trebao olakšati Rusima putovanja u EU, kao i pregovore o novom temeljenom sporazumu s Rusijom, koji pokriva sva pitanja odnosa.

Obama je odlučio o blokiranju imovine nekih pojedinaca i skupina, uključujući kompanije koje su navodno djelovale u potkopavanju ukrajinske demokracije, prijetile miru i sigurnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. State Department je zabranio putovanja u SAD osobama odgovornima za te akcije.

Vlade EU-a su 6. ožujka najavile da će kroz nekoliko dana odlučiti o dodatnim mjerama ako Rusija ne počne pregovore.

Daljnje opcije koje su na raspolaganju Zapadu su zabrana izvoza oružja iz EU-a u Rusiju. Embargo na oružje bio bi relativno lagan korak za EU, ali njegovo bi značenje bilo uglavnom simbolično budući da je izvoz oružja iz EU-a u Rusiju dosta ograničen.

Zapadne zemlje također bi mogle izvršiti pritisak na Rusiju provodeći postojeća pravila, primjerice o pranju novca, puno strože. Neki analitičari kažu da bi dio Rusa s obzirom na netransparentan način na koji posluju mogao biti vrlo osjetljiv na takvu mjeru.

Još jedan način na koji bi EU mogla strože provoditi postojeća pravila odnosi se na primjenu pravila o konkurentnosti energetskog tržišta, što je mjera koja bi mogla pogoditi Gazprom. Ruske banke mogle bi također dobiti financijske sankcije slične onima koje su dobile iranske banke zbog nuklearnog programa.

Međutim, mnogi analitičari su skeptični da bi Europska unija koja je veliko tržište za ruski enegetski izvoz, mogla brzo i jednostavno naći zamjenu za ruske energente, osobito plin.

Zamjenik ruskog ministra gospodarstva kazao je da bi Rusija odmah odgovorila na isti način na bilo kakve sankcije koje bi joj nametnule Sjedinjene Države ili EU, uvodeći u prvoj fazi zabranu izdavanja viza i zamrzavanje imovine zapadnih dužnosnika u Rusiji za koje Moskva smatra da su odgovorni za zapadnu politiku prema Ukrajini.