Svijet svakodnevno iščekuje vijesti o njegovu zdravstvenom stanju, vjernici se mole za njegov oporavak, no također se sve priprema i za slučaj one najlošije vijesti - smrti. S obzirom na to da je papi Franji u mladosti odstranjen dio plućnog krila te da ima 88 godina i već duže vrijeme ima zdravstvenih problema, i sam je svjestan te mogućnosti, pa je još prošle godine odobrio neke detalje svog sprovoda.

Smrt pape

Njegova smrt, kad god se dogodi, odmah će započeti niz unaprijed određenih radnji i događaja, dorađivan kroz stoljeća, od kojih neke tradicije potječu iz starog Rima. Na kraju tog procesa bit će izabran novi papa.

Tradicionalno je posao kamerlenga (komornika svetog Kardinalskog zbora, višeg vatikanskog dužnosnika) potvrditi papinu smrt. Trenutačno tu poziciju obnaša kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj. Ako ta tradicija ostane, Farrell će zazvati ime pape Franje u njegovoj privatnoj kapeli. Danas se to ceremonijalno odvija jer liječnici utvrđuju papinu smrt uobičajenim medicinskim postupcima, piše Politico.

Kada papa ne odgovori, prema tradiciji, njegov prsten - koji služi kao pečat za službene papinske dokumente (Ribarski prsten ili prsten svetog Petra, apostola ribara) - biva oštećen ili uništen, što označava kraj njegove vladavine, a stan zapečaćen. Kamerlengo obavještava Kardinalski zbor, upravno tijelo viših crkvenih dužnosnika, da je papa umro prije nego što se njegova smrt objavi svijetu u vatikanskoj izjavi za medije.

Razdoblje žalosti

Papina smrt pokrenut će devetodnevnu žalost poznatu kao Novendiale, izvorno starorimski običaj. Italija također obično proglašava razdoblje nacionalne žalosti. Njegovo će tijelo biti blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo u bazilici svetog Petra te će stotine tisuća ljudi stajati u redu kako bi mu odali počast, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske vođe. U međuvremenu, Vatikan ulazi u prijelazno razdoblje zvano sede vacante (upražnjena stolica, upražnjeno mjesto), tijekom kojeg je vladavina privremeno predana Kardinalskom zboru - iako se ne mogu donositi važnije odluke dok se ne izabere novi papa.

Pokop

Papin sprovod najvjerojatnije će se održati na Trgu svetog Petra, a ožalošćeni će se okupiti na misi u Vatikanu. Predvodit će ga dekan Kardinalskog zbora, trenutno 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re. Tradicionalno, pape se pokapalo u Vatikanskim špiljama, kriptama ispod bazilike svetog Petra. Ondje je pokopano gotovo stotinu njih, uključujući Benedikta XVI., Franjinog prethodnika, koji je dao ostavku 2013. i umro 2022.

Ali Franjo je u intervjuu 2023. rekao da je odabrao baziliku Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih omiljenih i najposjećenijih crkava, kao svoje posljednje počivalište. Bivši pape bili su pokopani u tri lijesa koji se stavljaju jedan u drugi: jedan je od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, ali Franjo je odredio da će biti pokopan u jednom lijesu od drva i cinka.

Kad je pokopan Benedikt XVI., u njegovom lijesu nalazili su se i novčići iskovani tijekom njegove vladavine, kao i metalna cijev u kojoj je bio papirnati svitak, nazvan rogito - dokument od tisuću riječi koji prepričava njegov život i vladavinu. Franjo će vjerojatno biti pokopan sa svojim rogitom koji će detaljno opisivati njegovo papinstvo.

Konklava

Dva do tri tjedna nakon papina sprovoda Kardinalski zbor sastat će se u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu, tajnovit proces izbora novog pape. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik ima pravo na papinstvo, ali u posljednjih 700 godina papa se uvijek birao među članovima Kardinalskog zbora. Velika većina od 266 papa izabranih u povijesti bili su Europljani. Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300 godina.

Na dan glasanja Sikstinska kapela je zatvorena za javnost, štoviše kardinali, koji su položili prisegu o tajnosti tog procesa, zaključani su u njoj. Pravo glasanja imaju samo oni mlađi od 80 godina. Oko 120 kardinala tajno će glasati za svog kandidata, ispisujući ime na glasački listić i stavljajući ga u kalež na vrhu oltara.

Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasanja, a mogu se održati do četiri kruga dnevno. Konklava koja je 2013. izabrala papu Franju trajala je oko 24 sata i imala je pet krugova glasanja, ali proces može trajati i dulje; jedna od konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, a ona u 18. stoljeću čak četiri mjeseca.

Nakon što se glasački listići prebroje, spaljuju se u peći u Sikstinskoj kapeli. Druga peć sagorijeva kemikaliju šaljući signal kroz dimnjak u vanjski svijet: crni dim znači da novi papa nije izabran, a bijeli dim znači da je izabran.

Novi papa

Nakon što papa bude izabran, predstavnik Kardinalskog zbora čita latinsku objavu Habemus papam, što znači 'Imamo papu', s glavnog balkona bazilike svetog Petra. Novoizabrani papa zatim, nakon što je odabrao papinsko ime i obukao bijelu mantiju, izlazi na balkon kako bi održao svoje prvo obraćanje javnosti.

I time katolički svijet dobiva novog poglavara. Većina papa služi do svoje smrti, no Benedikt XVI., koji je podnio ostavku 2013., u dobi od 85 godina, zbog narušenog zdravlja, prvi je papa koji je odstupio s dužnosti u 600 godina.