Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i vanjska članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, prof. dr. Sanja Barić pojašnjava kako je zastara jedno od osnovnih prava koja štite počinitelja no ona je u Ustavu RH isključena u slučaju zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina, genocida.

'To su kaznena djela koja ne zastarijevaju. Ako želimo proširiti pojam, onda moramo proširiti i Ustav', kaže Barić. No za najteža kaznena djela u koje definitivno spada politički motivirano ubojstvo koje se kvalificira kao ubojstvo iz niskih pobuda i zastarni su rokovi dugi. Do Ustava iz prosinca 1990. za takvo je kazneno djelo bila predviđena i smrtna kazna.

'Po mom mišljenu promjena Ustava nije potrebna. Zastare uređuje Kazneni zakon. I po dosadašnjem pravnom stanju teško je bilo uhvatiti zastaru i za obično, a kamoli za kvalificirano ubojstvo. Nema nikakve dvojbe da je ubojstvo iz političkih motiva ubojstvo koje spada u ubojstva iz niskih pobuda. Za to nigdje u svijetu nema zastare manje od 40 ili 50 godina', pojašnjava nam stručnjak za kazneno pravo Veljko Miljević

Zastara se za svaki konkretni slučaj definira i ovisi o težini djela i predviđenoj kazni. 'Ustav stoga ne treba mijenjati jer za takvo ubojstvo iz 1983. zastara sigurno nije nastupila', poručuje Miljević.

U Vladi pak tumače da te izmjene same po sebi ne mogu osigurati izručenje bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića Njemačkoj, čije ga pravosuđe tereti da je organizirao ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića

Tvrde i da je Perkovićevo izručenje moguće jedino ako se promijeni Ustav pa će se Vlada sutra očitovati i o SDP-ovu prijedlogu ustavnih promjena kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva.