Papa Benedikt XVI. sastao se u srijedu s ocem kubanske revolucije Fidelom Castrom nakon što je na središnjem trgu u Havani, Trgu revolucije, služio misu pred 500.000 ljudi, priopćio je glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi
'Papa se sastao s Fidelom Castrom', kazao je novinarima Lombardi. Do susreta je došlo na kraju trodnevnog pastoralnog posjeta Pape toj komunističkoj zemlji gdje je čelnike pozvao da omoguće veće vjerske slobode i pozvao na izgradnju otvorenijeg društva.
Ovo je bio prvi susret 84-godišnjeg njemačkog pape i 85-godišnjeg Fidela Castra koji je bivšeg papu Ivana Pavla II. susreo dva puta, 1996. u Vatikanu i 1998. tijekom Papinog povijesnog posjeta Kubi.
Papa u Havani zatražio veće slobode za Crkvu
Papa Benedikt XVI. pozvao je u srijedu kubansko vodstvo da 'ode korak dalje' u poštivanju vjerskih sloboda u javnosti i s 'radošću' ustvrdio da Kuba upravo poduzima mjere u tom smjeru kako bi Katolička crkva ispunila svoju misiju javnog i otvorenog izražavanja vjere, prenose svjetske agencije.
Sveti otac je pred oko 500.000 Kubanaca slavio misu na otvorenom, na Trgu revolucije, okruženom golemim slikama na okolnim zgradama revolucionarnih drugova Fidela Castra, Ernesta 'Che' Guevare i Camila Cienfuegosa.
'Crkva živi kako bi drugi uživali u jedinstvenoj stvari koju posjeduje, a to je nitko drugi nego Krist....Kako bi ispunila svoju zadaću, Crkva mora računati na temeljnu vjersku slobodu koja znači i javno iskazivanje i štovanje vjere, prenoseći drugima poruku ljubavi, pomirbe i mira koju je Isus donio svijetu', poručio je 84-godišnji Papa. U svom govoru 's radošću' je primijetio da Kuba upravo poduzima korake kako bi Crkva 'obavljala svoju nepovratnu misiju javnog i otvorenog izražavanja mjere'.
'Stoga je potrebno ići korak dalje i želim ohrabriti vlasti da osnaže ono što je već postignuto i nastave putem istinskog služenja za dobrobit kubanskog naroda', rekao je Papa i pojasnio da kada Crkva ističe pravo izražavanja vjere u javnosti ne traži time nikakvu privilegiju. Govoreći o potrazi za 'autentičnom slobodom' pozvao je vlasti da Crkvi omoguće poučavanje vjere u školama i sveučilištima.
Također se, govoreći o obrazovanju i kulturi te stvaranju otvorenijeg društva utemeljenog na 'istini, pravdi i pomirbi' osvrnuo na slavnog oca Felixa Varela, 'sina Havane', koji je, između ostalog, predavao filozofiju, fiziku i kemiju.
'Varela nam je pokazao put za istinsku društvenu preobrazbu: odgojiti kreposne ljude kako bi izgradili dostojanstvenu i slobodnu naciju', rekao je Papa. Valeru se smatra začetnikom misli na Kubi, a imao je golemi utjecaj na mnoge ugledne Kubance među kojima su Jose Antonio Saco, Domingo del Monte, Jose de la Luz y Caballero i Felipe Poey.
Kubanski katolici se nadaju da će ga Papa proglasiti 'blaženim' - prvi korak prema svetosti - zbog borbe protiv ropstva i španjolskog kolonijalizma.
U prvom redu mise na otvorenom sjedio je kubanski predsjednik Raul Castro, Fidelov mlađi brat. Obojicu braće školovali su jezuiti, katolički red koji djeluje diljem svijeta.
Od povijesnog posjeta pape Ivana Pavla II. Kubi 1998. kubanska je crkva, uz određene poteškoće, ostvarila plodnu suradnju s komunističkim vlastima, postavši sugovornik države na socijalnom području. Uoči tog posjeta Fidel Castro je ponovo uveo Božić kao državni blagdan.