Premijer Andrej Plenković ocijenio je u utorak, sudjelujući na otvaranju Pravosudne konferencije Vrhovnog i Ustavnog suda, na kojoj sudjeluju i suci ostalih hrvatskih sudova i Suda EU-a, da su tužiteljstvo i sudovi u svojem radu lišeni bilo kakvog pritiska Vlade
'Državno odvjetništvo, Uskok i sudovi su u svojem radu samostalni i neovisni, lišeni bilo kakvog političkog pritiska Vlade. Postoji suradnja, ali ne i utjecaj Vlade. Ovdje nema privilegiranih, stranačka pripadnosti ne štiti od odgovornosti, a pravni poredak se poštuje', kazao je Plenković u uvodnom obraćanju.
Premijer je istaknuo da su neovisnost pravosuđa pravo i povlastica koja je dobivena u interesu vladavine prava te da se ona mora vezati uz odgovornost i profesionalnost.
'U sinergiji kvalitetnih reformskih mjera, odgovornosti i profesionalnosti u okviru pravosuđa, vjerujem da leži ključ povjerenja u pravosuđe koje mora biti učinkovito, čija praksa treba biti ujednačena, a odluke zakonite i nepristrane', dodao je.
vezane vijesti
Plenković je ocijenio da su vrijednosti na kojima počiva Europska unija dio zajedničke europske pravne stečevine, presudne za osiguranje prostora slobode, sigurnosti i pravde.
'Ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine, europska pravna stečevina postala je dio našeg unutarnjeg pravnog poretka, a hrvatski sudovi su dobili dvostruku ulogu primjene i nacionalnog i europskog prava. No toj ulozi je prethodila opsežna reforma pravosuđa', rekao je premijer.
Dobronić: Prilika za uzdizanje i usklađivanje naše prakse sa standardima EU-a
Podsjetio je i da je Vladin program daljnje reforme pravosuđa sadržan u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, u kojem se obvezala ispuniti 13 velikih reformskih mjera i šest razvojnih projekata.
Predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts ocijenio je da je Pravosudna konferencija u Zagrebu odlična prilika za razmjenu stajališta o pravnim pitanjima, ali i zajedničkom povjerenju kao temelju EU-a.
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić govorio je o usklađenosti nacionalne i europske sudske prakse i standarda.
'Ovo je idealna prilika da primjenom istih propisa koji su bazirani na temelju zakonodavstva EU-a, kao što je Direktiva o potrošačima, vlastitom praksom, komparacijom sa svim odlukama koje donose nacionalni sudovi 27 zemalja članica EU-a i praksom Suda EU-a, uzdignemo našu praksu i uskladimo je s onim što je standard unutar EU-a', kazao je.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović se na konferenciji, održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, osvrnuo o ulozi suda kojim predsjeda i njegovom odnosu sa Sudom EU-a.
'Polazimo od toga da nacionalni ustavni sudovi i europski sudovi dijele zajedničke vrijednosti pa su europske vrijednosti ujedno vrijednosti našeg ustavnog poretka. Stoga ne bi trebalo biti nikakvih prijepora ni problema u odnosima Suda EU-a i hrvatskog Ustavnog suda', zaključio je Šeparović.
