Ledenjak Pizol nalazi se u Glarnskim Alpama u istočnoj Švicarskoj i danas ima površinu manju od desetak četvornih metara te se s rastom temperature sve više povlači. Pizol se nalazi na 2600 metara nadmorske visine, a procjenjuje se da će potpuno nestati do 2030. godine.

'Bezbroj puta sam se ovdje penjao. Ovo je kao umiranje dobrog prijatelja', izjavio je obraćajući se skupu Matthias Huss, glaciolog sa sveučilišta ETH u Zürichu, dodajući kako je u Švicarskoj preostalo tek 1500 ledenjaka.

Aktivizam za zaštitu klime u Švicarskoj je u porastu, a samo ove godine uhićeno je nekoliko desetaka aktivista koji su blokirali ulaze u švicarske banke što ih skupine za zaštitu okoliša optužuju za navodno financiranje energetskih projekata.

'Više ne možemo spasiti Pizol, ali ukoliko ljudi budu odmah reagirali, mnogi od negativnih efekata klimatskih promjena mogli bi se suzbiti. Učinimo sve što je u našoj mogućnosti kako bismo svojoj djeci i unucima mogli pokazati ledenjake i za 100 godina', poručio je Huss. Pritom je upozorio kako bi do 2100. u Alpama moglo preostati samo pet posto današnjeg ledenog pokrivača.

Švicarska, koja je poznata po svojoj izravnoj demokraciji, mogla bi uskoro glasati o tome treba li ta država postati klimatski neutralna nakon što su organizatori peticije pod nazivom 'Ledenjačka inicijativa' već skupili 120.000 potrebnih potpisa kako bi se glasalo o tom gorućem pitanju.

Otapanje ledenjaka uzrokuje porast razine mora, no tri četvrtine te nove vode dolazi s Grenlanda i Antarktika. Situacija u Alpama doprinosi tom problemu s manje od jedan posto, ali taj bi postotak mogao znatno porasti, upozoravaju stručnjaci.

Osim Alpa, najveće probleme imaju azijski planinski masivi, ponajviše Himalaja, čiji bi se led mogao otopiti do kraja stoljeća ukoliko se hitno ne zaustave emisije štetnih plinova u okoliš. Otapanje leda u Himalaji stvorilo bi neslućene probleme za dvije milijarde stanovnika koji žive u podnožju tog planinskog lanca.