Zbog štrajka ne funkcioniraju javni registri, poduzetnici ne uspijevaju dobiti dokumente potrebne za poslovanje, građani ostaju bez kredita i jamčevina za njih, ne rade zemljišnici - a o parničnim postupcima više nitko ni ne govori.

Dobronić je o štrajku više puta javno govorio, izravno prozvavši Vladu da je politikom plaća dovela pravosuđe do nefunkcioniranja, a ovog tjedna dramatično je upozorio da se problem mora riješiti u roku od nekoliko dana jer u suprotnom sudska vlast više ne može imati odgovornost za sustav. Izjavio je i da su iz njegova ureda direktno kontaktirali s Plenkovićevim kabinetom tražeći sastanak, no da odgovora nije bilo.

Plenković i Malenica uglavnom mu uzvraćaju tvrdnjom da 'politizira štrajk'.

'Osobna netrpeljivost između Plenkovića i Dobronića poznata je još od početka mandata predsjednika Vrhovnog suda, jer zna se da ovaj nije bio premijerov kandidat za tu funkciju. Dobronić se prema Plenkoviću katkad ponaša poput Milanovića, a Plenković u Dobroniću definitivno vidi Zorana Milanovića', smatra komunikacijski stručnjak i politički analitičar Jerko Trogrlić.

'Cijeli sustav bio je u kaosu i zaostacima i dosad, pa i nakon štrajka sudaca, a sada je u potpunoj blokadi i osobne netrpeljivosti definitivno treba ostaviti postrani. Valjda postoje neki viši interesi', upozorava on.

Plenkovićevo odbijanje sastanka s Dobronićem, kaže Trogrlić, definitivno ne priliči položaju premijera, no i predsjednik Vrhovnog suda trebao bi prihvatiti to da mu on nije glavni sugovornik - nego da je to ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, 'koji je uvijek otvoren za razgovor i katkad izgleda da ima prenizak gard, da je previše kompromisan'. Barem tako smatra Trogrlić.

'Situacija je definitivno opterećujuća, opterećena tenzijama i na tragu političke borbe između obnašatelja važnih dužnosti u državi. Plenković postupa kao predsjednik HDZ-a, a Dobronić kao oporba', smatra ovaj analitičar.

'Opterećenje je na cijelom sustavu: u državi postoji cijeli spektar ljudi s izrazito niskim plaćama i jasno je da bi, ako se ovo riješi stopostotnom pobjedom sindikata, čitav niz skupina krenuo u pohod na svoja prava. Za razliku od Vilija Beroša ili Davora Božinovića, koji su u sličnim slučajevima popuštali bez problematiziranja održivosti takvih poteza, Ivan Malenica očito vodi računa o cjelini - pa i po cijenu ozbiljnog političkog problema u svom resoru', smatra sugovornik tportala.

Vraćajući se na odnos Plenković - Dobronić, Trogrlić ipak upozorava da - za razliku od primjerice sindikata - predsjednik Vrhovnog suda mora voditi računa o sustavu i morao bi nastupati konstruktivno, kao medijator, umjesto da frontalno napada Vladu, jer time se problem definitivno neće riješiti.

'Činjenica jest da na sudu rade dramatično potplaćeni službenici prema kojima bogati političari nemaju sentimenta - takav dojam je stvoren i on nije daleko od istine, no treba se zapitati je li realno povećati im plaće istog trenutka za 50 ili 70 posto? Je li Dobronić mogao javno registrirati ponudu da im se plaće povećaju odmah za 200 eura, a od 1. siječnja za još 150 eura', pita Trogrlić.

Štrajk na sudovima, priznaje, pretvorio se u izrazito delikatan politički problem za HDZ, ali i realnu poteškoću za tisuće i tisuće građana i poduzetnika koji pred sudovima ne mogu ostvariti svoja osnovna prava. Puno je partikularnih ili političkih interesa, a malo tko vodi računa o cjelini, o sustavu.

'Andrej Plenković očito je zapeo i ne popušta iz nekog vlastitog kaprica. A s druge strane, Radovan Dobronić ima idealnu priliku za korištenje jednostavne retorike: kao odgovor na premijerovu aroganciju i visoko držanje, on napada Vladu. I tako ukrug, premda su svi svjesni toga da je situacija neodrživa', zaključuje Trogrlić.