"Nitko ne kani staviti nikakvu autonomiju pod kontrolu. Nikakav ministar, a pogotovo ja, ne kanim upravljati sveučilištem", rekao je Fuchs odgovarajući na oporbene kritike da se prijedlogom zakona smanjuje autonomija sveučilišta i nedvosmisleno gura politički nadzor.

Poručio je kako treba stati na kraj tome da sveučilišta ostanu na razini upravljanja kao što je to do sada, gdje "jedna određena ekipa može manipulirati na način da ne priznaje čak ni vlastite akte".

"To se ne može dalje tako održavati. Nemoguće je da netko može neovlašteno upadati u državni proračun i još se nakon toga čuditi te tumačiti zakonske propise o izvršenju državnog proračuna na svoj način jer je to njegovo autonomno pravo. Pa nije autonomija anarhija, autonomija je odgovornost", istaknuo je.

Naglasio je i da se ovim zakonom želi postaviti kontrolni mehanizam nad jasno definiranim trošenjem, a koje će definirati samo sveučilište.

"Nad kontrolom trošenja novca koji dolazi iz državnog proračuna, ništa drugo. Nikakva druga kontrola", rekao je. Dodao je i da nitko ne kani uzimati vlastiti prihod sveučilištima, sastavnicama ili slično. No, traži se da oni imaju osnovni princip raspodjele i da ga donesu.

Za više saborskih klubova prijedlogom zakona smanjuje sveučilišnu autonomiju

Naime, više saborskih klubova ocijenilo je da se prijedlogom zakona smanjuje sveučilišna autonomija te da vlast pokušava unutar visokog obrazovanja uvesti politički nadzor.

Istaknuvši važnost sveučilišne autonomije, Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) ocijenila je da ministar znanosti i obrazovanja kroz zakon nedvosmisleno gura politički nadzor, iako on tvrdi da te autonomije ima sve više.

Upitala je kako je moguće da se u prijedlogu zakona eksplicitno navodi da za znanstvena interdisciplinarna područja, polja i grane, umjetnička polja i sl. ministar utvrđuje pravila. "Dakle, jedna osoba na političkoj funkciji a ne više šire nacionalno vijeće sa svojim stručnjacima. Dakle, struka", kazala je. Također, navela je i da je u prijedlogu zakona potpuno promijenjena uloga Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, koje postaje prvenstveno savjetodavno tijelo.

Na važnost sveučilišne autonomije upozorio je i Damir Bakić (Klub zeleno-lijevog bloka) rekao je da se dosadašnji koncept sastava Senata pokazao neučinkovitim ostvarivati svoju svrhu. Stoga, smatra, zakonom bi trebalo na volju svakom pojedinom sveučilištu ostaviti na volju izbor modela sastavljanja Senata. Također, smatra i da je se slično treba primijeniti i kod izbora rektora.

Sabina Glasovac (Klub SDP-a) rekla je kako ih u prijedlogu zakona zabrinjava jačanje uloga upravnih vijeća, a slabljenje uloge znanstvenih vijeća tj. samih znanstvenika. Posebice njihova marginalizacija kod donošenja vizije i strategije razvoja svojih znanstvenih institucija i politika.

Stephen Nikola Bartulica (Klub Domovinskog pokreta) rekao je da se naš visokoobrazovni sustav nalazi u kontinuiranoj upravljačkoj krizi, posebice vezano uz ljudske potencijale. Smatra da za bolje rezultate nije rješenje samo izdvajati još više novaca za taj sustav ako se u njemu ništa bitno ne promijeni. Ističući važnosti nadziranja načina kako se novac troši, drži kako najbolji način za to nije da se moć koncentrira u rukama ministra.

Za razliku od oporbe, Vesna Bedeković (Klub HDZ-a) rekla je da je ovaj prijedlog zakona predstavlja reformski iskorak prema poboljšanju, unapređenju i osuvremenjivanju sustava visokog obrazovanja i znanosti. Smatra da će novi zakon na fleksibilan način regulirati načela upravljanja i načela financiranja visoko obrazovnog znanstveno-istraživačkog sektora.

I Darko Klasić (Klub HSLS-a i Reformista) smatra kako bi se novim zakonom trebao ojačati nadzor nad radom sveučilišta, jer umjesto sveučilišnog Savjeta predlaže se osnivanje sveučilišnih Vijeća čije će članove imenovati Senat i osnivač Sveučilišta. Pozitivnim smatra što lokalna samouprava u budućnosti više neće moći osnivati visoka učilišta već će njihovo osnivanje kontrolirati država.